Dubinsko pranje fasade — uklanjanje prljavštine, algi i naslaga uz pravilnu zaštitu površine | Moj Majstor

Kako izgleda dubinsko pranje fasade

Što dobivate

• Pregled i procjenu vrste fasadne podloge
• Uklanjanje prašine, naslaga, algi, mahovine i druge prljavštine
• Čišćenje odgovarajućim sredstvom i pritiskom vode
• Završno ispiranje i kontrolu očišćene površine

Dubinsko pranje fasade započinje pregledom cijele površine. Utvrđuje se vrsta završne žbuke ili obloge, stanje fasade, stupanj zaprljanosti i dostupnost pojedinih dijelova. Posebno se provjerava radi li se o kontaktnoj fasadi s toplinskom izolacijom, klasičnoj žbukanoj fasadi, mineralnoj, akrilnoj, silikatnoj ili silikonskoj završnoj žbuci, kamenoj oblozi ili drugom materijalu. Prije početka pranja pregledavaju se pukotine, odvojeni dijelovi žbuke, oštećeni kutovi, otvoreni spojevi i mjesta na kojima je završni sloj već oslabljen. Posebno se traže tragovi prodora vode. Ako fasada ima ozbiljna oštećenja, pranje se ne smije koristiti kao zamjena za popravak. Voda pod pritiskom može dodatno oštetiti labave ili već odvojene dijelove. Nakon pregleda određuje se način čišćenja. Za laganu prašinu može biti dovoljan niži tlak vode, dok se tvrdokornije naslage mogu tretirati odgovarajućim sredstvom prije ispiranja. Posebno se procjenjuje treba li koristiti visokotlačni uređaj. Tlak, protok vode, udaljenost mlaznice i kut pranja prilagođavaju se podlozi. Ne treba koristiti maksimalni tlak samo zato što je dostupan. Prejak mlaz može isprati završni sloj, oštetiti strukturu žbuke ili prodrijeti u fasadni sustav. Kod kontaktnih fasada posebno je važna kontrola tlaka i udaljenosti mlaznice. Završna žbuka može biti relativno tanka, a iza nje se nalazi toplinska izolacija. Ako voda prodre kroz oštećene dijelove ili spojeve, može navlažiti slojeve fasadnog sustava. Prije pranja štite se prozori, vrata, klupčice, ventilacijski otvori, utičnice, rasvjetna tijela i drugi osjetljivi elementi. Posebno se zatvaraju ili prekrivaju mjesta kroz koja voda može prodrijeti u objekt.

Električni elementi na vanjskoj strani moraju biti zaštićeni od vode prema njihovoj izvedbi. Ako postoje vanjske jedinice klima uređaja, senzori, kamere ili druga oprema, potrebno je provjeriti način njihove zaštite. Posebno se pazi da voda pod pritiskom ne prodre u osjetljivu opremu. Ako se na fasadi nalaze biljke, lončanice ili drugi predmeti, pomiču se ili štite prije početka rada. Prostor neposredno uz zid priprema se za otjecanje vode. Posebno treba provjeriti gdje će završiti voda pomiješana s prljavštinom i sredstvom za čišćenje. Ne treba dopustiti da se prljava voda slijeva prema susjednom objektu, javnoj površini ili osjetljivim materijalima. Nakon pripreme može se provesti probno čišćenje na manjoj, manje uočljivoj površini. Testni dio služi za provjeru reakcije fasade na sredstvo i postupak. Posebno se promatra mijenja li se boja, tekstura ili sjaj završnog sloja. Ako se pojavi neujednačena promjena boje ili oštećenje, postupak se mora prilagoditi. Ne treba nastaviti s istom koncentracijom sredstva ili pritiskom vode ako test pokaže nepovoljnu reakciju. Odabire se sredstvo za čišćenje prema vrsti naslage i materijalu fasade. Za alge i organska onečišćenja mogu se koristiti odgovarajuća biocidna ili druga sredstva namijenjena fasadnim površinama. Sredstvo mora biti kompatibilno sa završnom žbukom. Ne treba koristiti agresivna sredstva za kamenac ili hrđu na fasadi bez provjere njihove kompatibilnosti. Posebno treba paziti na prirodni kamen jer kisela sredstva mogu oštetiti određene vrste kamena. Kod obojenih fasadnih površina potrebno je provjeriti otpornost boje. Ako se koristi sredstvo koje zahtijeva određeno vrijeme djelovanja, ono se ostavlja prema uputama proizvođača. Ne treba dopustiti da se sredstvo osuši na fasadi ako to nije predviđeno postupkom. Površina se po potrebi prethodno navlaži. Prethodno močenje može smanjiti naglo upijanje sredstva u određene podloge. Nakon nanošenja sredstva naslage se ostavljaju da reagiraju tijekom odgovarajućeg vremena. Posebno se obrađuju dijelovi s izraženim algama, mahovinom i crnim ili zelenim mrljama. Organske naslage mogu se jače pojavljivati na sjevernim stranama, sjenovitim dijelovima i mjestima gdje se vlaga dulje zadržava. Samo mehaničko uklanjanje površinskog sloja ne mora riješiti problem ako su organska onečišćenja dublje prisutna. Nakon djelovanja sredstva pristupa se pranju.

Mlaz vode vodi se ravnomjerno po površini. Posebno se izbjegava zadržavanje mlaza na jednom mjestu. Kod visokotlačnog pranja mlaz se drži na odgovarajućoj udaljenosti od fasade. Udaljenost ovisi o tlaku i vrsti mlaznice. Ne treba usmjeravati mlaz izravno prema pukotinama, otvorenim spojevima, prozorskim okvirima ili ventilacijskim otvorima. Posebno se pazi na kutove objekta. Kutovi mogu imati slabije izveden završni sloj ili mehanička oštećenja. Pranje se izvodi odabranim redoslijedom kako bi se spriječilo ponovno onečišćenje već očišćenih površina. Često se radi od gornjih prema donjim dijelovima, ali točan postupak ovisi o objektu i načinu pranja. Posebno se kontrolira otjecanje vode. Ako se prljava voda ponovno razlije po već očišćenoj površini, može ostaviti tragove. Kod izrazito zaprljanih fasada može biti potrebno više prolaza. Ne treba povećavati tlak bez potrebe ako se naslaga može ukloniti ponovnim tretiranjem odgovarajućim sredstvom. Mehaničko ribanje može se koristiti na prikladnim površinama. Četka mora odgovarati strukturi završnog sloja. Tvrda četka može izgrebati ili promijeniti teksturu žbuke. Posebno se pazi na dekorativne završne slojeve s izraženom granulacijom. Kod mineralnih žbuka treba postupati pažljivo jer površina može biti osjetljivija na mehaničko djelovanje. Nakon osnovnog pranja provjerava se izgled fasade. Uočavaju se mjesta na kojima su ostale naslage. Ta se područja mogu ponovno tretirati. Posebno se provjeravaju područja oko prozora, ispod klupčica, uz oluke i vertikalne odvodne cijevi. Prljavština se često nakuplja ispod mjesta na kojima voda nepravilno otječe. Ako se na fasadi vide tamne pruge ispod žlijeba, uzrok može biti prljav ili neispravan sustav odvodnje. Pranje može ukloniti tragove, ali ne rješava problem ako žlijeb i dalje propušta ili prelijeva. Posebno se pregledavaju spojevi oko prozora. Ako se fasada zaprljala zbog neispravnog opšava ili brtvljenja, potrebno je riješiti uzrok. Ne treba samo ponavljati pranje. Kod fasade uz dimnjak mogu se pojaviti crne naslage čađe. Takve naslage mogu zahtijevati drugačije sredstvo od algi ili obične prašine. Posebno se procjenjuje podloga prije kemijskog tretmana.

Ako se na fasadi nalazi grafit, potrebno je primijeniti postupak primjeren vrsti podloge i boji. Agresivno uklanjanje grafita može oštetiti završni sloj. U nekim slučajevima može biti potrebna djelomična obnova ili premazivanje fasade. Dubinsko pranje nije uvijek dovoljno za uklanjanje trajno promijenjene boje ili kemijski oštećene površine. Nakon pranja fasada se temeljito ispire čistom vodom kada to zahtijeva primijenjeno sredstvo. Posebno se uklanjaju ostaci kemikalija kako ne bi ostali na površini. Ako sredstvo zahtijeva neutralizaciju, postupak se provodi prema tehničkim uputama. Ne treba kombinirati različita sredstva za čišćenje. Posebno se ne smiju miješati proizvodi koji mogu međusobno reagirati i stvarati štetne pare. Nakon ispiranja provjerava se površina iz različitih kutova. Mokra fasada može izgledati drugačije od suhe. Završna procjena boje i teksture radi se nakon sušenja. Posebno se provjerava postoje li tragovi neujednačenog čišćenja. Ako je fasada nakon sušenja neujednačena, uzrok može biti prethodno zaprljanje, različita upojnost ili postojeće razlike u završnom sloju. Ne treba automatski zaključiti da je čišćenje neuspješno. Kod starijih fasada mogu postojati trajne promjene boje koje se ne mogu ukloniti pranjem. Nakon čišćenja pregledavaju se oštećenja koja su prije bila prekrivena prljavštinom. Posebno se mogu uočiti pukotine, odvajanje završnog sloja, oštećeni kutovi i tragovi vlage. Takva oštećenja evidentiraju se za naknadni popravak. Ako je fasada ozbiljno oštećena, potrebno je prvo ili naknadno izvesti sanaciju prema stanju sustava. Ne treba nanositi novi završni sloj na vlažnu ili oštećenu podlogu. Kod kontaktnih fasadnih sustava posebno je važno da se površina pravilno osuši prije eventualnog popravka ili premazivanja. Vrijeme sušenja ovisi o temperaturi, vlazi, vjetru i upojnosti podloge. Tijekom rada potrebno je pratiti vremenske uvjete. Pranje fasade nije prikladno tijekom kiše, jakog vjetra ili uvjeta u kojima se voda i sredstvo ne mogu kontrolirano primijeniti. Posebno se izbjegava rad pri temperaturama koje mogu uzrokovati smrzavanje vode ili nepravilno djelovanje sredstva. Na jakom suncu određena sredstva mogu se prebrzo sušiti. Zato se termin rada prilagođava uvjetima na objektu. Kod viših objekata potrebno je osigurati siguran pristup. Mogu se koristiti ljestve, skele, dizalice ili druga odgovarajuća oprema prema visini i uvjetima rada. Ne treba izvoditi visokotlačno pranje s nestabilne ljestve. Posebno se pazi na rad iznad prolaznika i drugih osoba. Područje rada mora biti organizirano tako da se smanji rizik od ozljeda i oštećenja imovine.

Ako se koristi skela, ona mora biti pravilno postavljena i sigurna za rad. Kod pranja visokih fasada voda može stvarati maglu i kapljice koje dosežu okolne površine. Posebno se štite vozila, prozori susjednih objekata, terase i vrtovi. Ako se koristi kemijsko sredstvo, zaštita okolnih površina mora odgovarati njegovim svojstvima. Biljke mogu biti osjetljive na određena sredstva za čišćenje. Posebno ih treba zaštititi ili isprati čistom vodom prema uputama za konkretan proizvod. Nakon završetka čišćenja pregledava se cijeli objekt. Provjeravaju se prozori, klupčice, vrata, kutovi, sokl, oluci i odvodne cijevi. Posebno se čisti donji dio fasade jer se na njemu često nakupljaju prskanje kiše i zemlja. Sokl se može čistiti zasebnim postupkom ako je izrađen od drugačijeg materijala. Ako je sokl od kamena ili drugog osjetljivog materijala, sredstvo se prilagođava njegovim svojstvima. Nakon pranja uklanja se višak vode iz prostora uz objekt kada je to potrebno. Prljava voda ne smije ostati uz temelje ili se nekontrolirano slijevati prema susjednim površinama. Posebno se provjeravaju odvodi i slivnici. Nakon sušenja korisniku se mogu preporučiti preventivne mjere. Ako se alge i mahovina brzo vraćaju, potrebno je analizirati izvor vlage, sjenovitost, odvodnju i ventilaciju okolnog prostora. Čišćenje samo po sebi ne uklanja uvjete koji pogoduju ponovnom rastu. Posebno se pregledavaju oluci i odvodne cijevi. Ako voda prelijeva po fasadi, prljanje će se ponovno pojaviti. Ako je fasada stalno zasjenjena i vlažna, potrebno je očekivati brže ponovno stvaranje organskih naslaga. Redovitim čišćenjem i održavanjem oluka može se smanjiti količina nečistoće koja dospijeva na zid. Nakon većih oborina korisno je pregledati fasadu i uočiti nova mjesta vlaženja. Ako se pojave zelene ili crne mrlje na istom području, potrebno je provjeriti postoji li trajni izvor vlage. Posebno treba razlikovati organsko onečišćenje od plijesni koja može biti povezana s prodorom vode iz konstrukcije. Ako se na fasadi pojavljuju pukotine ili odvajanje žbuke, potrebno je procijeniti stanje sustava prije novog pranja.