Čišćenje vanjskih zidova i obloga — pranje fasada, uklanjanje naslaga i zaštita površina | Moj Majstor

Kako izgleda čišćenje vanjskih zidova i obloga

Što dobivate

• Pregled materijala i procjenu stupnja zaprljanosti
• Odabir odgovarajuće metode, tlaka vode i sredstva
• Uklanjanje prašine, algi, mahovine i drugih naslaga
• Završno ispiranje, sušenje i kontrolu očišćene površine

Čišćenje vanjskih zidova i obloga započinje pregledom objekta. Utvrđuje se vrsta vanjske površine, njezina starost, stanje završnog sloja i stupanj zaprljanosti. Posebno se provjerava je li riječ o fasadnoj žbuci, kamenu, opeci, betonu, drvu, metalu, keramici ili drugoj oblozi. Materijal određuje koji se tlak vode, temperatura, sredstvo i mehanički postupak mogu sigurno koristiti. Prije čišćenja pregledavaju se pukotine, odvojeni dijelovi, ljuštenje, otvoreni spojevi i druga oštećenja. Posebno se traže mjesta na kojima voda može prodrijeti iza obloge. Ako je zid ili obloga već konstrukcijski oštećena, čišćenje se ne smije koristiti kao zamjena za sanaciju. Prejak mlaz vode može dodatno odvojiti labave dijelove. Nakon pregleda određuje se vrsta onečišćenja. Na vanjskim zidovima mogu se nalaziti prašina, blato, zemlja, čađa, masnoća, alge, mahovina, lišajevi, ptičji izmet, atmosferske naslage i drugi materijali. Različite naslage zahtijevaju različite postupke. Posebno se procjenjuje je li onečišćenje samo površinsko ili je prodrlo u porozni materijal. Kod poroznih zidova neke mrlje mogu ostati vidljive i nakon pranja. Prije rada štite se prozori, vrata, ventilacijski otvori, vanjske utičnice, rasvjeta, kamere, senzori, klima-uređaji i druga oprema. Posebno se provjerava može li voda prodrijeti kroz otvore ili spojeve. Ako se uz zid nalaze biljke, vrtni namještaj, vozila ili drugi predmeti, pomiču se ili štite. Područje rada priprema se za kontrolirano otjecanje vode. Posebno se provjerava kamo će otjecati voda pomiješana s prljavštinom. Ne treba dopustiti nekontrolirano slijevanje prema susjednom objektu, javnoj površini ili osjetljivim materijalima. Odabire se metoda čišćenja. Za neke površine dovoljno je nježno pranje vodom, dok druge zahtijevaju prethodni tretman odgovarajućim sredstvom. Visokotlačno pranje koristi se samo kada je podloga dovoljno otporna. Tlak, protok i udaljenost mlaznice prilagođavaju se konkretnom materijalu. Ne treba koristiti maksimalni tlak bez obzira na površinu. Kod dekorativne žbuke previsok tlak može oštetiti strukturu završnog sloja. Kod kontaktnih fasada posebno se pazi na prodor vode u sustav toplinske izolacije. Kod drvenih obloga prevelika količina vode može prodrijeti u drvo i uzrokovati bubrenje ili produljeno sušenje.

Kod prirodnog kamena treba provjeriti njegovu poroznost i osjetljivost na sredstva za čišćenje. Kod metala treba zaštititi završni premaz. Prije obrade cijele površine preporučuje se probno čišćenje na manjem, manje vidljivom području. Test omogućuje procjenu reakcije materijala. Promatra se mijenja li se boja, sjaj, tekstura ili površinski sloj. Ako se pojavi oštećenje, postupak se prilagođava. Ne treba nastaviti s istom metodom ako je probni dio pokazao nepovoljnu reakciju. Kod žbukanih fasada prvo se uklanjaju suhe i labave nečistoće kada je to potrebno. Prašina i površinski pijesak mogu se ukloniti nježnim postupkom. Nakon toga može se primijeniti voda ili odgovarajuće sredstvo. Posebno se obrađuju područja s algama i zelenim naslagama. Organske naslage često se pojavljuju na sjenovitim i vlažnim stranama objekta. Ako se alge brzo vraćaju, potrebno je provjeriti izvor vlage, odvodnju i zasjenjenost. Čišćenje ne uklanja uvjete koji omogućuju ponovni rast. Kod mahovine se površinski sloj uklanja pažljivo. Posebno se pazi da se zajedno s mahovinom ne odvoji oslabljeni završni sloj. Ako je mahovina ukorijenjena u pukotinama, potrebno je prvo procijeniti stanje podloge. Kod kamenih obloga postupak ovisi o vrsti kamena. Granit, vapnenac, mramor i drugi kamen nemaju ista svojstva. Posebno treba paziti na sredstva koja mogu kemijski reagirati s karbonatnim kamenjem. Agresivna kisela sredstva ne koriste se bez provjere kompatibilnosti. Kod impregniranog kamena treba provjeriti hoće li postupak utjecati na zaštitni sloj. Kod opeke se provjerava stanje fuga. Ako su fuge oslabljene ili ispucale, prejak tlak može izbaciti materijal iz spojeva. Posebno se čiste površine bez nepotrebnog usmjeravanja mlaza izravno u oštećene fuge. Ako su fuge jako oštećene, potrebno ih je sanirati. Kod betonskih zidova mogu se koristiti snažniji postupci kada stanje površine to dopušta. Ipak, i beton može imati pukotine, ljuštenje ili oštećene rubove. Posebno se provjeravaju područja armiranobetonskih elemenata s mogućim tragovima korozije. Pranje ne smije pogoršati postojeće oštećenje. Kod drvenih obloga koristi se kontrolirani tlak vode. Mlaz se ne usmjerava predugo u jednom području. Posebno se čiste spojevi između dasaka, ali bez nepotrebnog zadržavanja vode. Nakon pranja drvo mora imati mogućnost potpunog sušenja. Ako je završni premaz oštećen, nakon čišćenja može biti potrebno brušenje i obnova zaštitnog sloja.

Kod metalnih obloga prvo se provjerava vrsta metala i završna obrada. Čelične površine mogu biti osjetljive na koroziju ako je zaštitni sloj oštećen. Aluminijske obloge zahtijevaju postupak koji neće oštetiti završni premaz. Posebno se provjeravaju spojevi i rubovi panela. Ako se voda zadržava u spojevima, potrebno je provjeriti odvodnju. Kod keramičkih vanjskih obloga čiste se pločice i prema potrebi fuge. Posebno se provjeravaju pukotine u pločicama i fugama. Ako voda može prodrijeti iza obloge, pranje pod visokim tlakom nije prikladno bez prethodne sanacije. Kod kompozitnih panela potrebno je slijediti preporuke proizvođača. Neke površine mogu biti osjetljive na abraziju i jaka kemijska sredstva. Posebno se testira mala površina prije rada. Ako se na vanjskim zidovima nalaze grafiti, boja ili ljepila, postupak se prilagođava vrsti onečišćenja. Uklanjanje grafita može zahtijevati drugačiju temperaturu, tlak ili specijalizirano sredstvo. Kod obojenih površina treba paziti da se zajedno s grafitom ne ukloni originalni premaz. Ako je površina trajno promijenjena, možda će biti potrebna obnova boje. Kod čađe se prvo procjenjuje podloga. Čađa može biti površinska ili duboko vezana za porozni materijal. Para ili voda mogu ukloniti dio naslage, ali ne moraju vratiti izvornu boju. Posebno se provjerava postoji li aktivan izvor čađe, primjerice dimnjak ili neispravan odvod dimnih plinova. Ako uzrok ostane, površina će se ponovno zaprljati. Kod masnih naslaga na vanjskim zidovima može biti potrebno odgovarajuće sredstvo za odmašćivanje. Sredstvo se bira prema materijalu podloge. Ne treba koristiti agresivne odmašćivače na osjetljivim završnim premazima. Kod ptičjeg izmeta i drugih organskih nečistoća površina se tretira na način primjeren materijalu. Posebno se pazi na higijenu i zaštitu osobe koja čisti. Ako se na zidu nalaze lišajevi ili plijesan, prvo se procjenjuje je li riječ o površinskom onečišćenju ili posljedici trajne vlage. Ako je uzrok vlaga iz konstrukcije, samo pranje neće riješiti problem. Nakon odabira postupka površina se obrađuje u kontroliranim segmentima. To omogućuje ravnomjerniji rezultat i lakše praćenje reakcije podloge. Posebno se izbjegava preskakanje dijelova jer mogu nastati vidljive razlike u čistoći. Kod velikih površina potrebno je pratiti da se sredstvo ne osuši prije ispiranja ako to nije predviđeno postupkom.

Nakon tretmana prljavština se uklanja vodom ili drugim predviđenim postupkom. Mlaz se vodi ravnomjerno. Posebno se pazi na kutove i prijelaze. Voda ne treba ulaziti iza klupčica, opšava ili fasadnih profila. Ako je vanjski spoj oštećen, prije pranja potrebno ga je zaštititi ili sanirati. Kod zidova uz prozore posebno se kontroliraju brtve i spojevi. Nakon osnovnog pranja pregledavaju se mjesta na kojima su ostale naslage. Ta se područja mogu ponovno tretirati. Ne treba povećavati tlak bez potrebe ako je problem moguće riješiti ponovnim tretmanom ili nježnim mehaničkim postupkom. Nakon čišćenja površina se temeljito ispire kada je to potrebno. Posebno se uklanjaju ostaci sredstva za čišćenje. Ako se koristi kemijsko sredstvo, poštuje se preporučeno vrijeme djelovanja i postupak ispiranja. Ne treba kombinirati različita sredstva. Nakon ispiranja površina se ostavlja da se osuši. Mokra površina može privremeno izgledati tamnije. Konačna procjena radi se nakon sušenja. Posebno se provjerava postoje li neujednačene zone, trajne mrlje ili promjene boje. Kod starih zidova različita upojnost može uzrokovati razlike u izgledu nakon pranja. Takve razlike ne moraju biti posljedica nepravilnog rada. Ako se nakon čišćenja pokažu pukotine, odvajanje žbuke ili druga oštećenja, potrebno ih je evidentirati. Čišćenje može otkriti probleme koji su prije bili skriveni ispod prljavštine. Posebno se provjeravaju spojevi oko prozora, vrata, krova i drugih prodora. Ako se pronađe prodor vode, potrebno je riješiti uzrok. Kod vanjskih obloga koje imaju ventilirani sustav treba paziti da voda ne prodre u ventilacijski sloj na mjestima gdje to nije predviđeno. Posebno se kontroliraju otvoreni spojevi i završni profili. Ako je obloga labava, pranje se mora prilagoditi ili odgoditi do sanacije. Kod viših objekata potrebno je osigurati siguran pristup. Mogu se koristiti skele, platforme, dizalice ili teleskopska oprema prema visini i uvjetima rada. Ne treba izvoditi radove na visini iz nestabilnog položaja. Područje ispod fasade mora biti zaštićeno od pada vode, prljavštine i odvojenih materijala. Posebno se pazi na prolaznike i vozila. Ako se koriste sredstva za čišćenje, okolne biljke treba zaštititi. Neka sredstva mogu oštetiti lišće ili tlo. Nakon rada površine oko objekta po potrebi se ispiru čistom vodom. Posebno se kontrolira da prljava voda ne ostane na osjetljivim materijalima. Kod objekata u blizini mora ili prometnica vanjske obloge mogu imati veće količine soli, prašine i atmosferskih naslaga.

Takve površine mogu zahtijevati češće održavanje. Posebno se kontroliraju metalni elementi zbog mogućnosti korozije. Nakon čišćenja preporučuje se pregled završnog sloja. Ako je premaz oštećen, može biti potrebna obnova zaštite. Kod drvenih obloga posebno se provjerava stanje premaza nakon sušenja. Kod metalnih obloga pregledavaju se rubovi i spojevi. Kod kamenih obloga može se razmotriti odgovarajuća impregnacija ako je kompatibilna s materijalom. Impregnacija se ne nanosi na vlažnu površinu. Nakon potpunog sušenja slijedi završna kontrola. Pregledavaju se cijele očišćene površine, prijelazi, kutovi, spojevi i područja oko otvora. Posebno se provjerava da nema ostataka sredstva, lokvi ili zaostalih naslaga. Nakon završetka uklanja se zaštita s prozora i opreme. Staklo i okviri po potrebi se dodatno prebrišu. Radni prostor se čisti od ostataka prljavštine i materijala. Korisniku se daju preporuke za daljnje održavanje. Ako se organsko onečišćenje brzo vraća, potrebno je provjeriti vlagu, zasjenjenost i odvodnju. Ako se prljavi tragovi pojavljuju ispod oluka, potrebno je pregledati žlijeb i odvodne cijevi. Ako se voda slijeva niz fasadu zbog neispravnog opšava, čišćenje neće trajno riješiti problem. Redovitim pregledom vanjskih zidova i obloga mogu se pravodobno uočiti oštećenja i spriječiti veći troškovi sanacije.