Obnova vegetacije na zelenom krovu — stručni savjeti, sadnja, supstrat i održavanje | Moj Majstor

Kako izgleda obnova vegetacije na zelenom krovu

Što dobivate

• Pregled stanja vegetacije, supstrata i krovne odvodnje
• Uklanjanje propalih biljaka i sanaciju erozije supstrata
• Nadopunu odgovarajućeg krovnog supstrata i novu sadnju
• Prilagodbu navodnjavanja i završnu kontrolu vegetacijskog sloja

Obnova započinje pregledom cijele površine zelenog krova. Procjenjuje se gustoća vegetacije, stanje biljaka, pokrivenost supstrata i pojava ogoljelih područja. Posebno se promatraju dijelovi krova na kojima su biljke potpuno propale ili se razvijaju znatno slabije od ostatka površine. Uspoređuju se osunčani i zasjenjeni dijelovi krova jer razlike u mikroklimi mogu utjecati na rast biljaka. Pregledava se stanje supstrata. Utvrđuje se je li došlo do ispiranja, erozije, slijeganja ili pomicanja materijala. Posebno se kontroliraju rubovi krova, područja uz atike i kosine gdje se supstrat može lakše pomaknuti. Ako je sloj supstrata izgubio potrebnu debljinu, određuje se količina materijala koju treba nadopuniti. Prije obnove vegetacije pregledavaju se slivnici i drenažni sustav. Revizijski otvori moraju biti dostupni i prohodni. Supstrat i biljke ne smiju zatvarati odvodne otvore. Posebno se uklanja materijal koji je dospio u revizijske elemente. Ako postoji problem s odvodnjom, prvo se rješava uzrok. Dugotrajno zadržavanje vode može biti jednako štetno za vegetaciju kao i suša. Pregledava se stanje hidroizolacijskih detalja na dostupnim mjestima. Posebno se kontroliraju atike, prodori i područja oko slivnika. Ako postoje znakovi prodora vode u objekt, obnova vegetacije se ne provodi prije nego što se utvrdi stanje krovnog sustava. Zeleni krov treba štititi hidroizolaciju, a ne prekrivati postojeći problem. Nakon pregleda utvrđuje se razlog propadanja vegetacije. Ako je uzrok dugotrajna suša, planira se prilagodba navodnjavanja i izbor otpornijih biljaka. Ako je uzrok prekomjerna vlaga, provjeravaju se padovi i drenaža. Ako je problem erozija, razmatra se stabilizacija supstrata.

Ako je uzrok neprikladan biljni izbor, predviđa se zamjena odgovarajućim vrstama. Posebno se provjerava postoji li dovoljno dubok sloj supstrata za odabranu vegetaciju. Ekstenzivni i intenzivni zeleni krovovi imaju različite zahtjeve. Kod ekstenzivnog sustava najčešće se koriste niske i otporne vrste koje podnose sušu i plitak supstrat. Kod intenzivnog sustava mogu se obnavljati travnjaci, trajnice, grmlje i druge zahtjevnije biljke. Prije uklanjanja propale vegetacije provjerava se stanje supstrata ispod nje. Biljke se uklanjaju pažljivo kako se ne bi oštetili filtracijski i drenažni slojevi. Ne treba duboko kopati ili koristiti alat koji može probiti slojeve ispod supstrata. Posebno se pazi oko revizijskih otvora i rubova. Uklonjeni biljni materijal odvozi se ili kompostira prema mogućnostima. Ako su prisutne bolesne biljke, biljni otpad zbrinjava se na način koji smanjuje širenje bolesti. Nakon uklanjanja propale vegetacije površina se čisti. Uklanjaju se neželjene biljke, veće nakupine lišća, granje i drugi materijal. Posebno se čiste servisne zone oko slivnika. Supstrat se pregledava zbog zbijanja. Ako je površinski sloj jako zbijen, obrađuje se na način koji neće oštetiti drenažu. Ne treba duboko prozračivati supstrat bez provjere slojeva ispod njega. Ako je supstrat erodirao, dodaje se novi krovni supstrat odgovarajućeg sastava. Ne koristi se obična vrtna zemlja kao zamjena jer može biti preteška i imati nepovoljna svojstva. Novi supstrat mora odgovarati postojećem sustavu i vegetaciji. Posebno se pazi na ukupnu masu dodanog materijala. Kod većih količina supstrata potrebno je uzeti u obzir dodatno opterećenje konstrukcije. Materijal se na krov doprema i raspoređuje u manjim količinama kako bi se izbjegla koncentrirana opterećenja. Ne ostavljaju se velike hrpe materijala na jednom mjestu. Supstrat se raspoređuje ravnomjerno. Debljina se kontrolira na više mjesta. Ako se obnavlja samo dio krova, prijelaz između postojećeg i novog supstrata izvodi se postupno. Posebno se stabiliziraju mjesta na kojima je došlo do erozije. Na kosim krovovima mogu biti potrebni elementi za zadržavanje supstrata.

Njihov način izvedbe mora biti usklađen s postojećim krovnim sustavom. Ne smiju oštetiti hidroizolaciju. Nakon pripreme supstrata odabiru se nove biljne vrste. Izbor ovisi o postojećim uvjetima na krovu. Promatraju se osunčanost, izloženost vjetru, dubina supstrata, količina dostupne vode i lokalne klimatske prilike. Za ekstenzivni zeleni krov biraju se biljke koje mogu podnijeti sušu i povremeno jače temperaturne promjene. Sedumi su čest izbor, ali mogu se koristiti i druge vrste prikladne konkretnom sustavu. Kod intenzivnog krova izbor biljaka je širi. Mogu se koristiti trajnice, ukrasne trave, grmlje i druge vrste. Posebno se pazi da korijenski sustav odgovara dubini supstrata. Kod većih biljaka potrebno je provjeriti njihovu konačnu veličinu i opterećenje. Biljke se ne sade izravno iznad hidroizolacije bez odgovarajućih slojeva zaštite. Korijenski sustav mora biti odvojen od hidroizolacije prema izvedenom sustavu. Kod sadnje pojedinačnih biljaka izrađuju se otvori odgovarajuće veličine u supstratu. Korijenova bala postavlja se na odgovarajuću dubinu. Supstrat se lagano raspoređuje oko biljke. Ne treba snažno sabijati materijal jer to može smanjiti prozračnost i drenažu. Biljke se raspoređuju prema planu sadnje. Posebno se povećava gustoća sadnje na područjima na kojima je vegetacija potpuno nestala, dok se postojeće zdrave biljke mogu zadržati. Ako se koriste vegetacijski tepisi, podloga mora biti dovoljno ravna i pripremljena. Tepisi se polažu bez gužvanja i prevelikog rastezanja. Spojevi se postavljaju tijesno kako bi se smanjilo isušivanje rubova. Nakon sadnje provodi se početno navodnjavanje. Količina vode prilagođava se vrsti biljaka i vremenskim uvjetima. Posebno je važno osigurati dovoljno vode tijekom prvih tjedana dok se biljke ne ukorijene. Kod ekstenzivnog krova navodnjavanje se nakon uspostave vegetacije može smanjiti, ovisno o klimatskim uvjetima. Kod intenzivnog zelenog krova sustav navodnjavanja često ostaje važan dio održavanja. Ako postoji automatsko navodnjavanje, pregledavaju se cijevi, kapaljke, prskalice, ventili i upravljački elementi.

Provjerava se ravnomjernost navodnjavanja. Posebno se kontroliraju zone koje su ranije pokazivale znakove suše. Ako se utvrdi da je neki dio krova stalno suh, provjerava se distribucija vode. Ako je neki dio previše mokar, provjerava se moguća greška u navodnjavanju ili drenaži. Nakon obnove vegetacije potrebno je pratiti stanje biljaka tijekom prvih nekoliko tjedana. Biljke koje se nisu primile mogu se zamijeniti. Posebno se kontrolira pokrivenost površine. Ako se ponovno pojavljuju ogoljeli dijelovi, treba utvrditi uzrok prije ponovne sadnje. Ne treba stalno dodavati nove biljke ako problem uzrokuje neodgovarajući supstrat ili odvodnja. Posebno se prati erozija nakon obilnih kiša. Ako se supstrat ispire prema nižim dijelovima krova, potrebno je stabilizirati površinu. Kod kosih zelenih krovova mogu se koristiti sustavi za zadržavanje supstrata koji odgovaraju konkretnoj konstrukciji. Rubovi krova pregledavaju se nakon jakog vjetra. Vegetacija se ne smije odvojiti ili podići. Ako se koriste veće biljke, provjerava se njihova stabilnost. Kod intenzivnog krova drvenaste biljke mogu zahtijevati dodatno učvršćivanje, ali sustav mora biti izveden bez ugrožavanja hidroizolacije. Revizijski otvori i slivnici moraju ostati dostupni. Vegetacija ne smije prerasti preko njih. Oko slivnika održava se servisna zona. Posebno se uklanja lišće i drugi materijal koji može začepiti odvod. Ako se na krovu nalaze tehnički uređaji, servisne staze moraju ostati prohodne. Biljke se ne smiju širiti preko pristupnih zona. Ako se obnavlja zeleni krov nakon duljeg zanemarivanja, može biti potrebno istodobno obnoviti veći dio vegetacije, supstrata i navodnjavanja. Opseg radova određuje se nakon pregleda.

Posebno se procjenjuje je li isplativija parcijalna obnova ili potpuna zamjena vegetacijskog sloja. Ako je hidroizolacija oštećena, vegetacija se ne treba obnavljati prije sanacije krovnog sustava. Nakon sanacije hidroizolacije potrebno je ponovno izvesti zaštitne, drenažne i filtracijske slojeve prije vraćanja supstrata. Nakon završetka obnove provjerava se cijeli krov. Kontrolira se debljina supstrata, stanje vegetacije, dostupnost slivnika i servisnih zona. Provjerava se sustav navodnjavanja ako postoji. Nakon kontroliranog zalijevanja provjerava se odvodnja. Voda mora imati siguran put prema slivnicima. Ne smije se stvarati dugotrajno zadržavanje vode. Posebno se pregledavaju rubovi i prijelazi između različitih slojeva. Korisniku se daju upute za daljnje održavanje. Preporučuje se redoviti pregled vegetacije i odvoda te dodatna kontrola nakon ekstremnih vremenskih uvjeta. Kod intenzivnih zelenih krovova održavanje uključuje košnju, rezidbu, prihranu i navodnjavanje prema potrebama biljaka. Kod ekstenzivnih sustava održavanje je jednostavnije, ali i dalje treba kontrolirati slivnike, neželjene biljke, eroziju i stanje vegetacije. LSI pojmovi uključuju obnovu vegetacije zelenog krova, revitalizaciju zelenog krova, obnovu vegetacijskog sloja, zamjenu biljaka na zelenom krovu, obnovu supstrata, sadnju seduma, obnovu ekstenzivnog zelenog krova, obnovu intenzivnog zelenog krova, obnovu krovnog vrta i održavanje zelenog krova.