Prijavi se

Izrada intenzivnog zelenog krova — stručni savjeti, slojevi, drenaža, sadnja i održavanje | Moj Majstor

;
Podjeli na društvenim mrežama
Izrada intenzivnog zelenog krova obuhvaća provjeru nosivosti, hidroizolaciju, zaštitu od korijenja, drenažu, supstrat veće dubine, sadnju biljaka i sustav navodnjavanja.

Informacije o prosječnim cijenama

Uobičajeno vreme izvođenja radova: 14-42 dana

Prosječna cijena
275,00
150,00
Minimalna
275,00
Srednja
400,00
Najviša
*cijene su izražene u EUR

Tko izrađuje i što obuhvaća izrada intenzivnog zelenog krova

Intenzivni zeleni krov izrađuju specijalizirani izvođači ravnih krovova, hidroizolateri i krajobrazni izvođači, uz uključivanje građevinskih stručnjaka za provjeru konstrukcije. Za razliku od ekstenzivnog sustava, intenzivni zeleni krov ima dublji sloj supstrata i može podržavati travnjake, trajnice, grmlje, manje drveće i druge zahtjevnije biljne vrste. Zbog većeg opterećenja i zahtjevnijeg održavanja planira se kao cjelovit sustav. Usluga može obuhvatiti statičku provjeru, pripremu krovne podloge, hidroizolaciju otpornu na korijenje, zaštitni i drenažni sloj, filtraciju, supstrat, sadnju, navodnjavanje, servisne staze i završnu hortikulturnu obradu.

Intenzivni zeleni krov može imati znatno veće opterećenje od ekstenzivnog sustava. Osim mase slojeva i vegetacije, potrebno je uzeti u obzir i vodu zadržanu u supstratu, opterećenje ljudi, opreme, završnih obloga i eventualnih elemenata vrta.

Povezano pretraživanje: zeleni krovovi, ravni krovovi, hidroizolacija

Kako izgleda izrada intenzivnog zelenog krova

Što dobivate

  • Provjeru nosivosti i pripremu konstrukcije ravnog krova
  • Izvedbu hidroizolacije i pouzdane zaštite od prodora korijenja
  • Ugradnju drenaže, filtracijskog sloja i odgovarajućeg supstrata
  • Sadnju vegetacije, izvedbu navodnjavanja i servisnih zona

Izrada intenzivnog zelenog krova započinje planiranjem namjene i krajobraznog koncepta. Određuje se hoće li krov služiti kao vrt, terasa s vegetacijom, prostor za odmor ili kombinacija zelenih i prohodnih površina. Prema planiranoj namjeni određuju se vrste biljaka, dubina supstrata, potrebna drenaža, sustav navodnjavanja i završne površine. Prije početka radova provjerava se nosivost postojeće ili projektirane konstrukcije. Intenzivni zeleni krov može biti znatno teži od ekstenzivnog jer sadrži dublji supstrat i više vode. U proračun se uključuju masa svih slojeva, zasićeni supstrat, vegetacija, završne ploče, ljudi, vrtna oprema i eventualni elementi poput žardinjera ili manjih vrtnih struktura. Kod postojećih objekata statičku sposobnost treba provjeriti prije dodavanja opterećenja. Ako konstrukcija ne zadovoljava, potrebno je razmotriti ojačanje prema stručnom rješenju. Nakon provjere nosivosti pregledava se krovna podloga. Utvrđuje se stanje betonske ploče, drvene konstrukcije ili drugog nosivog sloja. Traže se pukotine, neravnine, odvajanja, tragovi vlage i druga oštećenja. Posebno se pregledavaju atike, slivnici, prodori, dilatacije i prijelazi između horizontalnih i vertikalnih površina. Oštećenja se saniraju prije ugradnje novih slojeva. Provjeravaju se postojeći padovi krova. Intenzivni zeleni krov mora imati projektiranu odvodnju prema slivnicima kako bi se višak vode mogao sigurno odvesti. Ako postojeći padovi nisu dovoljni, izvode se korekcije prema projektu. Slivnici se postavljaju na najniža mjesta krovnih ploha i ostavljaju dostupnima za održavanje.


Oko svakog slivnika planira se servisna zona i zaštita od ulaska supstrata. Nakon pripreme podloge izvodi se hidroizolacija. Hidroizolacijski sustav mora biti prikladan za zeleni krov i otporan na prodor korijenja ili mora biti zaštićen zasebnim slojem protiv korijenja. Membrana se postavlja kontinuirano preko cijele krovne površine. Preklopi, varovi i spojevi izvode se prema konkretnom proizvodu. Kod bitumenskih sustava membrane se spajaju prema zahtjevima proizvođača, dok se kod PVC i TPO sustava preklopi najčešće vare vrućim zrakom. Posebno se kontroliraju svi spojevi prije postavljanja sljedećih slojeva. Na atikama se hidroizolacija podiže na vertikalne površine prema projektiranom detalju. Završetak membrane mora biti mehanički stabilan i zaštićen od oštećenja. Unutarnji kutovi posebno se obrađuju zbog mogućih naprezanja. Oko svih prodora izvode se odgovarajući hidroizolacijski detalji. Posebno se pazi na prodore za navodnjavanje, rasvjetu, ventilaciju, odvodnju i drugu tehničku opremu. Ako se kroz hidroizolaciju moraju izvesti pričvršćenja, svaki prodor mora biti riješen prema sustavu i pravilno zabrtvljen. Nakon hidroizolacije postavlja se zaštitni sloj. Njegova funkcija je zaštititi membranu od mehaničkih oštećenja tijekom ugradnje drenaže, supstrata i završnih elemenata. Na zaštitni sloj ugrađuje se drenažni sustav. Drenaža omogućuje odvođenje viška vode, a prema konkretnom sustavu može imati i funkciju zadržavanja dijela vode. Drenažne ploče, granulati ili drugi elementi postavljaju se prema projektiranom rasporedu. Kod intenzivnog krova posebno je važno pravilno dimenzionirati drenažu zbog veće količine vode koja može dospjeti u sustav tijekom obilnih oborina. Drenažni kanali moraju ostati prohodni.


Oko slivnika ugrađuju se revizijski elementi koji omogućuju pristup i čišćenje. Nakon drenažnog sloja postavlja se filtracijski sloj. Geotekstil ili drugi odgovarajući filtracijski materijal sprječava ispiranje finih čestica supstrata u drenažu. Filtracijski sloj mora istodobno omogućiti prolaz viška vode. Preklopi se izvode prema tehničkim zahtjevima sustava. Posebno se pazi da se materijal ne potrga tijekom postavljanja supstrata. Na filtracijski sloj ugrađuje se supstrat. Intenzivni zeleni krov koristi dublji sloj supstrata od ekstenzivnog sustava. Dubina ovisi o planiranoj vegetaciji. Travnjaci i trajnice mogu zahtijevati određenu dubinu, dok grmlje i manje drvenaste vrste zahtijevaju znatno dublji sloj i veću nosivost konstrukcije. Supstrat mora imati odgovarajuću strukturu, sposobnost zadržavanja vode, drenažna svojstva i masu koja je predviđena statičkim proračunom. Obična vrtna zemlja ne treba se koristiti kao zamjena za projektirani krovni supstrat jer može imati nepovoljnu masu i svojstva. Supstrat se raspoređuje prema projektiranim zonama. Na mjestima predviđenima za stabla, grmlje ili veće biljke može se predvidjeti veća dubina. Posebno se pazi na raspodjelu opterećenja. Teži elementi ne postavljaju se proizvoljno na konstrukciju. Ako se koriste velike žardinjere, njihova masa i položaj moraju biti uključeni u konstrukcijsko rješenje. Uz atike i rubove ostavljaju se odgovarajuće zaštitne zone. Šljunčani ili drugi rubni pojasevi mogu služiti kao zaštita i servisni prostor. Revizijski otvori slivnika moraju ostati dostupni. Nakon pripreme supstrata planira se vegetacija. Odabir biljaka ovisi o dubini supstrata, sunčevoj izloženosti, vjetru, klimatskim uvjetima i planiranom održavanju. Za intenzivni zeleni krov mogu se koristiti travnjaci, trajnice, ukrasne trave, grmlje i određene drvenaste vrste. Biljke moraju biti prikladne za krovne uvjete i predviđenu dubinu supstrata. Kod sadnje većih biljaka potrebno je uzeti u obzir njihovu konačnu masu i razvoj korijena.


Posebno se planira raspored biljaka kako bi se izbjeglo pretjerano opterećenje pojedinih dijelova krova. Ako se koriste stabla ili veći grmovi, mogu biti potrebni dodatni konstruktivni elementi i veća dubina supstrata. Njihov korijenski prostor mora biti pravilno odvojen i zaštićen. Biljke se sade u pripremljeni supstrat prema krajobraznom planu. Korijenova bala postavlja se na odgovarajuću dubinu. Nakon sadnje supstrat se lagano stabilizira oko biljke bez nepotrebnog sabijanja. Posebno se provjerava da korijenje ne dolazi u kontakt s hidroizolacijskim slojem. Kod intenzivnog zelenog krova navodnjavanje je važan dio sustava. Za travnjake, trajnice, grmlje i drvenaste vrste često je potrebno planirati redovit dovod vode, osobito tijekom sušnih razdoblja. Sustav navodnjavanja može uključivati cijevi, kapaljke, prskalice, spremnik vode, automatiku i senzore, ovisno o projektu. Cijevi se polažu tako da budu zaštićene od oštećenja i dostupne za održavanje. Ako instalacije prolaze kroz hidroizolaciju, prodori se moraju riješiti odgovarajućim hidroizolacijskim detaljima. Prije zatrpavanja i završetka sustav se ispituje. Provjerava se tlak, protok i ravnomjernost navodnjavanja. Posebno se podešava količina vode prema potrebama različitih biljnih zona. Intenzivni zeleni krov može sadržavati i prohodne površine. Staze i terase mogu se izvesti od betonskih ili keramičkih ploča, kamena, drvenih elemenata ili drugih materijala prikladnih za vanjsku uporabu. Završne površine moraju biti stabilne i sigurne za kretanje. Njihova masa mora biti uključena u konstrukcijsko opterećenje. Ploče se postavljaju na odgovarajući sustav koji štiti hidroizolaciju i omogućuje odvodnju. Posebno se pazi da završna obloga ne zatvori drenažne kanale. Servisne staze vode prema slivnicima i tehničkoj opremi. Ako je krov namijenjen boravku ljudi, planiraju se sigurni pristupi i zaštita od pada prema zahtjevima objekta.


Ako se izvode ograde, pergole, klupe ili drugi vrtni elementi, njihovo sidrenje mora biti izvedeno bez ugrožavanja hidroizolacije. Po mogućnosti se koriste sustavi koji raspoređuju opterećenje i ne zahtijevaju nepotrebno probijanje membrane. Ako su mehanička pričvršćenja kroz hidroizolaciju neizbježna, prodori moraju biti projektirani i pravilno zabrtvljeni. Posebno se kontrolira raspored težih elemenata. Krovni vrt ne treba opteretiti samo prema prosječnoj masi po četvornom metru jer lokalno koncentrirano opterećenje može biti problematično. Nakon postavljanja svih slojeva provjerava se cijela krovna površina. Pregledavaju se atike, rubovi, slivnici, prodori i servisne zone. Provjerava se ravnomjernost supstrata. Posebno se kontrolira da slivnici ostanu potpuno dostupni. Provjerava se protok vode kroz drenažni sustav. Nakon obilnih oborina treba pratiti zadržavanje vode na krovu. Ako se voda zadržava izvan predviđenih zona, potrebno je provjeriti padove i drenažu. Hidroizolacija se kontrolira prije postavljanja supstrata i završnih slojeva kada sustav to omogućuje. Posebno se provjeravaju varovi, preklopi i detalji oko prodora. Ako je predviđeno, provodi se ispitivanje vodonepropusnosti. Kod takvog ispitivanja mora se uzeti u obzir nosivost konstrukcije i kapacitet odvoda.


Nakon sadnje prati se stanje biljaka tijekom početnog razdoblja. Biljke se navodnjavaju prema vremenskim uvjetima i potrebama vrste. Ne smije se dopustiti ni dugotrajno isušivanje ni pretjerano zadržavanje vode. Kod intenzivnog krova potrebno je redovito uklanjati korov i neželjene biljke. Travnjaci se kose prema potrebama, trajnice se održavaju, a grmlje i drvenaste biljke orezuju. Posebno se kontrolira rast korijenja i stabilnost biljaka. Ako se koriste stabla, provjerava se njihova stabilnost nakon jakog vjetra. Po potrebi se koriste odgovarajući sustavi potpore koji ne ugrožavaju hidroizolaciju. Slivnici i revizijski otvori čiste se redovito. Rubni pojasevi održavaju se prohodnima. Drenažni sustav treba biti zaštićen od začepljenja finim česticama. Nakon većih vremenskih nepogoda pregledavaju se vegetacija, završne površine, slivnici i rubovi. Nakon snažnog vjetra posebno se provjeravaju veće biljke, vrtni elementi i lagani završni materijali. Nakon dugotrajnih kiša provjerava se odvodnja i pojava lokvi. Tijekom sušnih razdoblja kontrolira se navodnjavanje. Ako se pojave tragovi vlage u unutrašnjosti objekta, potrebno je odmah pregledati krovni sustav. Ne treba čekati da se oštećenje proširi. Na kraju se korisniku daju upute za održavanje intenzivnog zelenog krova. Preporučuje se izrada plana redovitog pregleda vegetacije, odvoda, hidroizolacijskih detalja i tehničkih instalacija.

Na što paziti pri izradi intenzivnog zelenog krova

Kod intenzivnog zelenog krova najvažnije je provjeriti nosivost konstrukcije za stvarno opterećenje sustava. Ne računa se samo masa suhih slojeva, nego i voda zadržana u supstratu i drenaži, vegetacija, završne obloge, ljudi, oprema i eventualne žardinjere ili vrtni elementi. Posebnu pažnju treba posvetiti hidroizolaciji i zaštiti od prodora korijenja. Hidroizolacija mora biti prikladna za zeleni krov, a svi prodori i atike pravilno izvedeni. Padovi prema slivnicima moraju biti projektirani tako da višak vode može sigurno otjecati. Drenaža i filtracijski sloj moraju biti pravilno dimenzionirani za predviđenu količinu vode. Revizijski otvori i slivnici moraju ostati dostupni. Supstrat mora biti posebno prilagođen zelenim krovovima; obična vrtna zemlja može biti preteška i imati nepovoljna svojstva. Kod sadnje većih biljaka treba uzeti u obzir konačnu masu, razvoj korijenja i djelovanje vjetra. Navodnjavanje treba prilagoditi vrstama biljaka i lokalnoj klimi. Prohodne površine, vrtni elementi i oprema moraju biti uključeni u proračun opterećenja. Posebno treba paziti na sidrenje ograda i drugih elemenata kako se ne bi oštetila hidroizolacija. Nakon izvedbe intenzivni zeleni krov zahtijeva redovito održavanje. Slivnici, vegetacija, rubne zone, drenaža i tehnička oprema trebaju se periodično pregledavati.

Brza kontrolna lista

  • Provjeriti nosivost krova u svim predviđenim uvjetima
  • Osigurati hidroizolaciju i zaštitu od korijenja
  • Pravilno dimenzionirati drenažu i odvodnju
  • Planirati supstrat, vegetaciju i navodnjavanje

Važno: Intenzivni zeleni krov može imati značajno opterećenje, osobito kada je supstrat zasićen vodom. Kod postojećeg objekta nosivost treba provjeriti prije početka radova, a veće vrtne elemente planirati kao dio cjelovitog konstrukcijskog rješenja.

Česta pitanja

Što je intenzivni zeleni krov?

Intenzivni zeleni krov je vegetacijski krov s dubljim slojem supstrata koji može podržavati zahtjevniju vegetaciju poput trave, trajnica, grmlja i određenih drvenastih biljaka. Zahtijeva veću nosivost i više održavanja od ekstenzivnog sustava.

Može li se na intenzivnom zelenom krovu posaditi drvo?

Moguće je predvidjeti određene drvenaste biljke, ali takva izvedba zahtijeva dovoljno dubok supstrat, odgovarajuću konstrukciju, pravilnu zaštitu od korijenja i sigurno rješenje za djelovanje vjetra. Masa biljke, supstrata i vode mora biti uključena u proračun.

Treba li intenzivni zeleni krov imati navodnjavanje?

Ovisi o vegetaciji i klimatskim uvjetima, ali intenzivni sustavi često zahtijevaju redovitije navodnjavanje, osobito tijekom sušnih razdoblja. Sustav se planira prema potrebama biljaka i dostupnosti vode.

Galerija

Je li vam ovo bilo korisno ?

Tvoja ocjena:

Upitajte stručnjaka

Postavite pitanje stručnjaku iz djelatnosti :
Jesi li čovjek ?

Možda će vam zatrebati