Izrada ekstenzivnog zelenog krova — stručni savjeti, slojevi, sadnja i održavanje | Moj Majstor

Kako izgleda izrada ekstenzivnog zelenog krova

Što dobivate

• Provjeru nosivosti i pripremu ravnog krova
• Izvedbu hidroizolacije i zaštite od prodora korijenja
• Ugradnju drenažnog i filtracijskog sloja
• Postavljanje laganog supstrata i odgovarajuće vegetacije

Izrada ekstenzivnog zelenog krova započinje pregledom postojećeg ili novog ravnog krova. Utvrđuju se površina, nagib, položaj atika, slivnika, prodora i drugih krovnih elemenata. Posebno se provjerava namjena krova i planira konačni sustav prema uvjetima objekta. Kod postojećeg krova potrebno je provjeriti nosivost konstrukcije prije dodavanja novih slojeva. U obzir se uzima masa svih suhih slojeva, ali i dodatna masa vode koju drenažni sustav i supstrat mogu zadržavati. Kod projektiranja se uzimaju u obzir i opterećenja snijegom, vjetrom i održavanjem. Ako konstrukcija nije predviđena za zeleni krov, potrebno je izraditi odgovarajuće stručno rješenje prije početka radova. Nakon provjere nosivosti pregledava se stanje postojeće hidroizolacije. Traže se pukotine, mjehuri, odvajanje slojeva, mehanička oštećenja i tragovi prokišnjavanja. Posebno se pregledavaju atike, slivnici, prodori, dilatacije i prijelazi između horizontalnih i vertikalnih površina. Ako je hidroizolacija oštećena, prije postavljanja zelenog krova potrebno ju je sanirati ili zamijeniti. Ne treba prekriti postojeću hidroizolaciju samo zato da bi se sakrila oštećenja. Prije nastavka provjeravaju se padovi krova. Ekstenzivni zeleni krov treba imati odgovarajuće padove prema slivnicima kako bi se višak vode mogao sigurno odvesti. Ako postoje lokve ili područja bez dovoljnog pada, izvode se potrebne korekcije prema projektu. Slivnici se pregledavaju i prema potrebi zamjenjuju ili prilagođavaju novom sustavu. Posebno se planiraju revizijski elementi oko slivnika kako bi odvod ostao dostupan za buduće održavanje. Na pripremljenu podlogu izvodi se hidroizolacijski sloj.

Za zeleni krov treba koristiti hidroizolaciju koja je prikladna za takvu primjenu i odgovarajuće zaštićena od prodora korijenja. Ako sama membrana nema dovoljnu otpornost na korijenje prema predviđenom sustavu, ugrađuje se dodatni sloj za zaštitu od korijenja. Hidroizolacija se polaže kontinuirano po cijeloj krovnoj površini. Spojevi, preklopi i varovi izvode se prema konkretnom materijalu. Kod bitumenskih membrana spojevi se izvode prema zahtjevima proizvoda, dok se PVC i TPO membrane najčešće spajaju varenjem vrućim zrakom. Posebno se pregledavaju atike, kutovi i svi prodori. Na atikama se hidroizolacija podiže na vertikalne površine prema projektiranom detalju. Završetak mora biti mehanički stabilan i zaštićen od oštećenja. Oko prodora ventilacijskih cijevi, nosača i drugih elemenata izvode se odgovarajući detalji. Posebno se provjerava da korijenje ne može doći u kontakt s nezaštićenim hidroizolacijskim slojem. Nakon hidroizolacije postavlja se zaštitni sloj. Njegova je svrha spriječiti mehaničko oštećenje membrane tijekom ugradnje drenaže, supstrata i vegetacije. Zaštitni sloj mora biti kompatibilan s hidroizolacijom i ostalim komponentama zelenog krova. Na zaštitni sloj postavlja se drenažni sloj. Drenaža omogućuje odvođenje viška vode prema slivnicima, a kod nekih sustava može zadržavati određenu količinu vode za vegetaciju. Drenažne ploče ili drugi elementi postavljaju se prema predviđenom rasporedu. Posebno se pazi da kanali za protok vode ostanu slobodni. Drenažni sloj ne smije blokirati slivnike. Oko slivnika ugrađuju se revizijski elementi koji omogućuju kontrolu i čišćenje odvoda. Nakon drenaže ugrađuje se filtracijski sloj. Najčešće se koristi odgovarajući geotekstil koji sprječava ispiranje finih čestica supstrata u drenažu. Filtracijski sloj mora omogućiti prolaz viška vode i istodobno zadržati supstrat. Preklopi i spojevi izvode se prema zahtjevima sustava. Posebno se pazi da se geotekstil ne potrga tijekom raspoređivanja supstrata. Nakon filtracijskog sloja postavlja se supstrat za ekstenzivne zelene krovove.

Supstrat nije isto što i obična vrtna zemlja. Mora imati odgovarajuću strukturu, malu masu, sposobnost zadržavanja određene količine vode i dobru drenažu. Debljina supstrata određuje se prema odabranom vegetacijskom sustavu. Ekstenzivni krovovi koriste relativno plitak sloj u usporedbi s intenzivnim krovovima, ali konkretna debljina ovisi o biljkama, klimatskim uvjetima i sustavu. Supstrat se raspoređuje ravnomjerno po cijeloj predviđenoj površini. Ne smije prekriti revizijske otvore, slivnike ili druge servisne elemente. Uz atike i rubove ostavljaju se odgovarajuće servisne i zaštitne zone prema projektu. Na rubnim dijelovima može se izvesti šljunčani pojas koji odvaja vegetaciju od atike i olakšava pregled hidroizolacije. Nakon postavljanja supstrata odabire se vegetacija. Ekstenzivni krov treba vrste koje podnose sunce, vjetar, sušu, temperaturne promjene i relativno plitak supstrat. Čest izbor su vrste roda Sedum, ali se mogu koristiti i druge odgovarajuće biljke prema lokalnim uvjetima i sustavu. Vegetacija se može postaviti kao gotov vegetacijski tepih, sadnjom pojedinačnih biljaka, reznicama ili drugim postupkom. Način sadnje ovisi o odabranom sustavu. Biljke se raspoređuju ravnomjerno po površini. Posebno se pazi na rubove gdje je krov više izložen vjetru i isušivanju. Ako se koriste gotovi vegetacijski tepisi, polažu se na pripremljeni supstrat bez nepotrebnog rastezanja ili gužvanja. Spojevi između tepiha postavljaju se tijesno kako bi se smanjila mogućnost isušivanja rubova. Nakon sadnje potrebno je osigurati početno navodnjavanje. Vegetacija se zalijeva prema potrebama konkretnog sustava i vremenskim uvjetima. U početnoj fazi biljke mogu zahtijevati više vode dok se ne ukorijene. Nakon formiranja vegetacijskog sloja potrebe za navodnjavanjem obično se smanjuju, ali ovise o vrsti biljaka i vremenskim uvjetima.

Kod ekstenzivnog krova najčešće nije potreban složen sustav automatskog navodnjavanja, ali na izloženim ili sušnim lokacijama može biti koristan tijekom početne faze. Nakon postavljanja vegetacije izvode se servisne staze i pristupne zone gdje su potrebne. Servisne staze mogu biti od šljunka, ploča ili drugih prikladnih elemenata. Njihova je svrha omogućiti siguran pristup slivnicima i tehničkoj opremi bez nepotrebnog gaženja vegetacije. Posebno se osigurava pristup svim revizijskim otvorima. Ako se na krovu nalaze klima uređaji, ventilacijski sustavi ili solarni paneli, oko njih se ostavljaju odgovarajuće servisne zone. Nosači opreme ne smiju oštetiti hidroizolaciju. Ako se dodaju novi nosači, način njihova pričvršćivanja treba biti riješen prije postavljanja zelenog krova. Posebno se kontrolira da vegetacija ne ometa tehničke uređaje. Nakon izvedbe svih slojeva pregledava se cijela krovna površina. Provjerava se ravnomjernost supstrata, položaj vegetacije i dostupnost svih slivnika. Pregledavaju se rubne zone i atike. Posebno se provjerava da nema mjesta na kojima supstrat može dospjeti u odvodni sustav. Revizijski elementi moraju biti vidljivi i dostupni. Slivnici se pregledavaju i čiste od ostataka materijala. Provjerava se otjecanje vode. Voda se kontrolirano dovodi na krov gdje je to moguće i sigurno kako bi se provjerilo da se odvodi prema slivnicima.

Ne smije se dopustiti nepotrebno zadržavanje vode izvan projektiranih drenažnih zona. Hidroizolacija se kontrolira na svim dostupnim dijelovima i kritičnim detaljima. Posebno se provjeravaju spojevi na atikama i prodorima. Ako je hidroizolacija nova, njezina se vodonepropusnost provjerava prije postavljanja vegetacijskih slojeva kada sustav to omogućuje. Nakon završetka početnog navodnjavanja prati se stanje vegetacije. Biljke koje se nisu primile ili su oštećene mogu se nadomjestiti. Posebno se prati ravnomjernost pokrivenosti površine. Na početku vegetacijske sezone uklanjaju se neželjene biljke koje mogu konkurirati predviđenoj vegetaciji. Kontrolira se i rast biljaka uz servisne zone i slivnike. Ekstenzivni zeleni krov zahtijeva manje održavanja od intenzivnog, ali nije potpuno bez održavanja. Slivnici, revizijski otvori, rubne zone i prodori trebaju se redovito pregledavati. Nakon jakih oborina provjerava se je li došlo do erozije ili pomicanja supstrata. Nakon snažnog vjetra pregledavaju se rubovi i vegetacijski sloj. Tijekom dugotrajnih sušnih razdoblja prati se stanje biljaka. Ako je potrebno, provodi se povremeno navodnjavanje. Posebno se uklanjaju invazivne ili neželjene biljke koje mogu oštetiti sustav ili ometati odvodnju. Ako se na unutarnjoj strani objekta pojave tragovi vlage, potrebno je odmah pregledati krovnu konstrukciju i hidroizolaciju. Ne treba čekati da se problem proširi. Na kraju se korisniku daju upute za održavanje. Preporučuje se barem periodični pregled zelenog krova i odvoda te dodatna kontrola nakon ekstremnih vremenskih uvjeta.