Redovito čišćenje stubišta — profesionalno održavanje, pranje stepenica i zajedničkih prostora | Moj Majstor

Kako izgleda redovito čišćenje stubišta

Što dobivate

• Čiste i uredne stepenice, podeste i hodnike
• Uklanjanje prašine, pijeska, zemlje i drugih nečistoća
• Čišćenje rukohvata, ograda, vrata i drugih kontaktnih površina
• Redovito održavanje higijene zajedničkih prostora

Redovito čišćenje stubišta započinje pregledom prostora i određivanjem opsega rada. Utvrđuje se broj katova, vrsta podnih obloga, širina stubišta, broj podesta i stanje zajedničkih površina. Posebno se provjerava postoje li osjetljive površine koje zahtijevaju drugačiji način čišćenja. Stubišta mogu imati keramičke pločice, kamen, teraco, beton, drvo, PVC ili druge podne obloge. Sredstvo i postupak moraju odgovarati materijalu. Ne treba koristiti isto sredstvo za sve vrste podova. Prije mokrog čišćenja uklanjaju se suhe nečistoće. Metenjem ili usisavanjem uklanjaju se prašina, pijesak, kamenčići, dlake i drugi sitni otpad. Posebno se čiste kutovi uz zidove, rubovi stepenica i prostori ispod rukohvata. Na tim se mjestima nečistoća može nakupljati više nego na središnjem dijelu stepenice. Ako se prvo koristi voda, suha prljavština može se pretvoriti u blato i otežati čišćenje. Nakon uklanjanja suhe prljavštine pristupa se mokrom pranju. Koristi se odgovarajuća količina vode i sredstva za čišćenje. Ne treba pretjerano natapati pod, osobito na stepenicama. Velika količina vode može se slijevati na niže etaže ili prodrijeti u osjetljive spojeve. Kod kamenih i teraco površina provjerava se prikladnost sredstva. Neka kisela ili agresivna sredstva mogu oštetiti prirodni kamen, fugiranje ili završnu obradu. Posebno treba paziti na mramor, vapnenac i druge materijale osjetljive na kiseline. Kod keramičkih pločica sredstvo se odabire prema vrsti površine i stupnju zaprljanosti. Fuge se čiste bez nepotrebnog agresivnog ribanja koje bi moglo oštetiti površinu. Kod drvenih podova i stepenica koristi se minimalna količina vode i sredstvo namijenjeno drvu. Drvo ne treba dugo ostavljati mokrim. Nakon čišćenja površina se ostavlja da se pravilno osuši. Posebno se čiste rubovi i kutovi stepenica. Prašina se može zadržavati na vertikalnim čelnim površinama. Ako su stepenice obložene protukliznim trakama, pregledavaju se i one. Nečistoće se uklanjaju bez oštećivanja trake. Ako je traka odvojena ili oštećena, to se može evidentirati za naknadni popravak. Kod stubišta s tepihom postupak se prilagođava vrsti tekstilne obloge.

Usisavanje se provodi temeljito, osobito na rubovima i prijelazima. Prema ugovorenom opsegu može se provesti i dubinsko čišćenje tekstilnih površina. Ako se koristi mokro čišćenje tepiha, potrebno je osigurati dovoljno vremena za sušenje i odgovarajuću ventilaciju. Posebno se pazi da se mokra površina ne koristi prije nego što je sigurna za prolaz. Nakon stepenica čiste se podesti. Podesti često skupljaju veće količine prašine i pijeska jer predstavljaju prijelaz između različitih prostora. Posebno se čiste kutovi i područja uz zidove. Hodnici se čiste istim principom: prvo suho uklanjanje nečistoće, a zatim mokro čišćenje kada materijal to dopušta. Ako se u hodniku nalaze otirači, oni se usisavaju i prema potrebi istresaju ili čiste prema vrsti materijala. Ulazni prostor zahtijeva posebnu pažnju jer se najveća količina zemlje i vlage unosi upravo na ulazu. Otirači trebaju biti čisti i pravilno postavljeni. Ako su mokri ili jako zaprljani, mogu predstavljati dodatni rizik od proklizavanja. Posebno se čisti prostor neposredno iza ulaznih vrata. Ako se radi o staklenim ulaznim vratima, staklo se čisti odgovarajućim sredstvom. Posebno se uklanjaju otisci prstiju oko ručki. Ručke i druge kontaktne površine čiste se redovito jer ih koristi veći broj osoba. Kod metalnih ili obojenih površina koristi se sredstvo koje ne oštećuje završnu obradu. Rukohvati se čiste cijelom duljinom. Posebno se obraća pažnja na mjesta koja se najčešće dodiruju. Ako je rukohvat drveni, sredstvo treba odgovarati njegovoj završnoj obradi. Ako je metalni, treba izbjegavati sredstva koja mogu uzrokovati koroziju ili oštetiti zaštitni sloj. Ograde i vertikalni elementi brišu se od prašine i nečistoće. Posebno se čiste spojevi i teško dostupna mjesta. Ako stubište ima prozore, prema dogovorenom opsegu mogu se čistiti unutarnje staklene površine, okviri i klupčice. Prozorske klupčice često skupljaju prašinu.

Posebno se čiste kutovi uz okvire. Kod ventilacijskih otvora uklanja se površinska prašina bez ometanja rada ventilacijskog sustava. Ne treba zatvarati ili prekrivati ventilacijske otvore sredstvom za čišćenje. Ako se na ventilacijskim rešetkama nalazi veća količina prašine, može biti potrebna detaljnija sanacija prema vrsti sustava. Kod radijatora u zajedničkim prostorima čisti se dostupna površina. Posebno se uklanja prašina između rebara kada je to moguće bez oštećivanja uređaja. Ne treba polijevati radijatore vodom ili sredstvom za čišćenje. Kod dizala se čišćenje provodi prema materijalu kabine i ugovorenom opsegu. Pod kabine čisti se od pijeska i prašine. Zidne obloge, ogledala, rukohvati, tipke i vrata brišu se odgovarajućim sredstvom. Posebno treba paziti da tekućina ne dospije u upravljačke tipke, senzore ili druge električne komponente. Kod dizala se ne smiju samostalno otvarati tehnički dijelovi. Ako je potrebno čišćenje teško dostupnih tehničkih površina, to treba uskladiti sa servisom dizala. Nakon čišćenja dizala provjerava se da nema mokrih površina koje bi mogle uzrokovati klizanje. Posebno se kontrolira ulazni prag kabine. Ako se na stubištu nalaze poštanski sandučići, njihove dostupne površine mogu se brisati prema dogovorenom opsegu. Ručke i područja oko otvora posebno se čiste zbog učestalog dodirivanja. Ako se u zajedničkim prostorima nalaze aparati za gašenje požara, ormarići ili druga sigurnosna oprema, čisti se njihova vanjska površina bez prekrivanja oznaka i bez pomicanja opreme. Posebno se pazi da se ne zaklone sigurnosne oznake. Protupožarna vrata i izlazi moraju ostati potpuno dostupni. Ne treba odlagati kante, opremu ili sredstva za čišćenje na evakuacijskim putevima. Tijekom mokrog čišćenja stubište može biti sklisko. Zato se rad organizira tako da se prolaznicima omogući sigurno kretanje. Prema potrebi se postavljaju upozorenja na mokar pod. Posebno se čiste pojedine etaže u logičnom redoslijedu kako bi se smanjilo ponovno onečišćenje već očišćenih površina. Ako se stubište koristi tijekom čišćenja, potrebno je ostaviti siguran prolaz.

Nakon pranja površina se ostavlja da se osuši. Posebno treba paziti na stepenice jer mokra površina može povećati rizik od proklizavanja. Ako se koriste koncentrirana sredstva, razrjeđuju se prema uputama proizvođača. Veća koncentracija ne znači nužno bolje čišćenje. Previše sredstva može ostaviti ljepljivi film na podu i privlačiti novu prljavštinu. Posebno treba isprati ili ukloniti ostatke sredstva kada to zahtijeva konkretna površina. Ne treba miješati različita sredstva za čišćenje. Posebno je važno ne kombinirati proizvode koji mogu međusobno reagirati i stvarati opasne pare. Sredstva se čuvaju u odgovarajućoj ambalaži i izvan dohvata stanara i djece. Nakon završetka čišćenja provjerava se cijelo stubište. Pregledavaju se stepenice, podesti, hodnici, rukohvati i ulazni prostor. Posebno se traže zaostale mokre površine, lokve ili tragovi sredstva. Ako je neka površina još mokra, omogućuje se njezino sušenje prije normalnog korištenja kada je potrebno.

Nakon čišćenja uklanja se otpad i prljava voda na odgovarajući način. Oprema za čišćenje se ispire i sprema. Mopovi, krpe i drugi alati održavaju se čistima kako se ne bi prenosila prljavština između različitih dijelova zgrade. Posebno je korisno odvojiti opremu za izrazito prljave površine od opreme za čišće kontaktne površine. Kod redovitog održavanja izrađuje se raspored čišćenja. Učestalost ovisi o broju stanara, prometu kroz zgradu, položaju objekta i sezonskim uvjetima. Tijekom kišnog i zimskog razdoblja ulaz i donje etaže mogu zahtijevati češće čišćenje zbog blata, soli i pijeska. U toplijem razdoblju može biti više prašine i peludi. Posebno se prati stanje ulaznog otirača jer on značajno utječe na količinu prljavštine koja ulazi u zgradu. Ako se na stubištu pojave veće mrlje, prolivena tekućina ili druga hitna nečistoća, uklanjanje se ne treba odgađati do redovnog termina. Brza reakcija može spriječiti trajno oštećenje podne obloge. Posebno se odmah uklanjaju masne i ljepljive tvari jer mogu predstavljati i sigurnosni rizik. Ako se pojave tragovi vlage, curenja ili plijesni, čišćenje nije dovoljno. Potrebno je utvrditi izvor vlage. Mrlja na zidu može biti posljedica curenja cijevi, prodora oborinske vode ili kondenzacije. Takve probleme treba prijaviti odgovornoj osobi ili nadležnom servisu. Redovito čišćenje održava higijenu i izgled stubišta, ali ne zamjenjuje popravak građevinskih, vodovodnih, ventilacijskih ili drugih kvarova.