Armiranobetonske zidove izvode građevinske tvrtke, armirači, tesari i specijalizirani izvođači armiranobetonskih konstrukcija prema projektnoj dokumentaciji i statičkom proračunu. Koriste se kao nosivi zidovi kuća i drugih objekata, potporni zidovi, zidovi podruma, temeljni zidovi, zidovi garaža, industrijske konstrukcije i drugi konstruktivni elementi. Usluga može obuhvatiti pripremu temelja, armiranje, izradu i postavljanje oplate, betoniranje, vibriranje, njegu betona, hidroizolaciju prema potrebi te završnu obradu.
Važno: Armiranobetonski zid je konstruktivni element. Debljina zida, količina i raspored armature, kvaliteta betona, temeljenje i detalji spojeva moraju biti usklađeni s projektom i stvarnim opterećenjima.
Povezano pretraživanje: armiranje, betoniranje, građevinski radovi
Izrada armiranobetonskog zida započinje pregledom projektne dokumentacije. Utvrđuju se položaj zida, njegova visina, debljina, opterećenja i način povezivanja s temeljima ili drugim konstrukcijskim elementima. Posebno se provjeravaju otvori, prodori, spojevi i ugrađeni elementi. Ne treba započeti armiranje bez jasnog armaturnog nacrta i projektiranih detalja. Nakon toga priprema se mjesto izvedbe. Ako se zid izvodi na novom temelju, prvo se priprema temeljni iskop i podloga. Posebno se provjerava nosivost tla. Ne treba betonirati temelj na rastresitoj, blatnoj ili razmočenoj podlozi. Kod zida koji se spaja s postojećom konstrukcijom posebno se provjerava stanje postojeće armature i betona. Ne treba nasumično bušiti ili rezati postojeću konstrukciju. Nakon pripreme temelja postavlja se armatura zida. Promjer, broj, razmak i položaj šipki određuju se projektom. Ne treba zamijeniti projektiranu armaturu drugim promjerom bez odgovarajuće stručne provjere. Posebno se kontroliraju vertikalne i horizontalne šipke, preklopi, sidrenja i detalji na spoju zida i temelja. Ne treba skraćivati preklop ili mijenjati položaj armature radi lakše izvedbe.
Armatura se učvršćuje tako da ostane stabilna tijekom betoniranja. Ne treba dopustiti da se šipke pomiču pod pritiskom svježeg betona. Zaštitni sloj betona osigurava odgovarajuću zaštitu armature. Ne treba armaturu postaviti neposredno uz oplatu. Koriste se odgovarajući distanceri. Nakon armiranja pripremaju se otvori i ugrađeni elementi. Posebno se postavljaju cijevi, čahure, sidra, ankeri, instalacijski prodori i drugi elementi koji moraju ostati unutar zida. Ne treba naknadno bušiti nosivi zid zbog instalacije koju je moguće unaprijed predvidjeti. Ako su predviđena vrata, prozori ili drugi otvori, njihova geometrija mora biti precizno usklađena s oplatom i armaturom. Ne treba improvizirati otvor na gradilištu. Nakon toga postavlja se oplata. Oplata mora biti dovoljno čvrsta, stabilna i pravilno poduprta. Ne treba betonirati u oplatu koja se pomiče ili deformira. Posebno se kontroliraju vertikalnost, debljina zida, kote i položaj otvora. Ne treba očekivati da će se pogrešna geometrija oplate kasnije jednostavno ispraviti završnom obradom. Prije betoniranja oplata se čisti. Posebno se uklanjaju drvo, žica, prašina i drugi materijali koji ne pripadaju konstrukciji. Ne treba ostaviti otpad unutar zida. Na oplatu se prema tehnologiji može nanijeti odgovarajuće sredstvo za odvajanje. Ne treba koristiti preveliku količinu sredstva jer može utjecati na površinu betona. Nakon završne kontrole naručuje se odgovarajući beton.
Razred betona i druga svojstva određuju se prema projektu. Ne treba koristiti beton nepoznatih karakteristika za nosivi zid. Količina treba omogućiti kontinuirano betoniranje planiranog elementa. Ne treba stvarati neplanirane radne spojeve. Beton se ugrađuje postupno. Posebno se kontrolira visina slojeva i način zbijanja. Ne treba izlijevati beton s velike visine na način koji uzrokuje segregaciju. Beton se prema potrebi vibrira odgovarajućim vibratorom. Ne treba vibratorom dodirivati armaturu ili oplatu na način koji može uzrokovati pomicanje. Cilj je postići dobro zbijen beton bez šupljina. Ne treba pretjerano vibrirati jer može doći do razdvajanja sastojaka. Tijekom betoniranja kontrolira se položaj armature i otvora. Ne treba dopustiti da se ugrađeni elementi pomaknu. Ako se armatura pomakne, potrebno ju je ispraviti prije očvršćivanja betona kada je to izvedivo i sigurno. Nakon betoniranja površina zida se završava prema projektiranoj koti. Ne treba ostaviti nepravilne visine koje će otežati nastavak gradnje. Nakon toga slijedi njega betona. Svježi beton treba zaštititi od prebrzog isušivanja, visokih temperatura, oborina i smrzavanja prema uvjetima izvedbe. Ne treba dopustiti naglo isušivanje površine tijekom toplog vremena. Nakon odgovarajućeg vremena oplata se uklanja prema tehnologiji izvedbe. Posebno se pregledava površina zida. Traže se šupljine, segregacija, pukotine i druga odstupanja. Ne treba ozbiljne nedostatke samo prekriti žbukom ili bojom. Ako je nedostatak veći, potrebno je stručno utvrditi uzrok i način sanacije.
Nakon skidanja oplate provjeravaju se dimenzije i vertikalnost zida. Ne treba prihvatiti vidljivo odstupanje bez procjene njegova utjecaja. Ako se zid spaja s drugim armiranobetonskim elementom, posebno se provjeravaju spojevi i sidrenje. Ne treba ostaviti prekid armature tamo gdje projekt predviđa kontinuitet. Kod nosivih zidova posebno su važni spojevi sa stropnim pločama, gredama i temeljima. Ne treba proizvoljno mijenjati detalje spoja. Kod podrumskih zidova posebno se rješava hidroizolacija. Ne treba armiranobetonski zid smatrati sam po sebi hidroizolacijom. Vanjska zaštita od vode i odgovarajuća drenaža izvode se prema projektiranom sustavu. Ne treba zatrpati podrumsku konstrukciju prije završetka hidroizolacijskih radova. Ako se iza zida nalazi tlo, posebno se kontrolira mogućnost prodora vode. Ne treba dopustiti da voda dugo ostaje uz betonsku konstrukciju. Kod potpornih armiranobetonskih zidova posebno je važna drenaža iza zida. Ne treba pretpostaviti da će čvrst beton sam riješiti pritisak vode. Drenažni sloj i cijev moraju imati siguran ispust. Ne treba ostaviti drenažnu cijev bez izlaza. Kod vanjskih zidova treba uzeti u obzir temperaturne promjene i vremenske uvjete. Ne treba koristiti završne materijale koji nisu kompatibilni s betonskom podlogom.
Kod armiranobetonskih zidova najvažnije je slijediti projekt i pravilno uskladiti temelj, armaturu, oplatu i beton. Posebno treba provjeriti dimenzije zida, položaj otvora, sidrenja i spojeve s drugim konstrukcijama. Ne treba proizvoljno mijenjati promjer, količinu ili raspored armature. Armatura mora imati odgovarajući zaštitni sloj i biti stabilna tijekom betoniranja. Ne treba je postaviti izravno uz oplatu. Oplata mora biti čvrsta i pravilno poduprta. Ne treba betonirati u deformiranu oplatu. Prije betoniranja potrebno je provjeriti sve prodore, cijevi, sidra i druge ugrađene elemente. Ne treba naknadno bušiti nosivi zid bez stručne provjere. Beton mora odgovarati projektiranim zahtjevima i pravilno se zbijati.
Važno: Armiranobetonski zid može biti nosivi dio cijelog objekta. Zato se promjene armature, otvora, debljine ili načina pričvršćivanja ne bi trebale raditi bez odgovarajuće stručne procjene.
Mogu služiti kao nosivi zidovi objekata, zidovi podruma i garaža, potporni zidovi te drugi konstruktivni elementi. Njihova funkcija i dimenzije ovise o projektu i opterećenjima.
Način izvedbe ovisi o funkciji i konstrukcijskom sustavu. Kada je zid armiranobetonski konstruktivni element, armatura je projektirani dio sustava. Potrebnu količinu i raspored određuje odgovarajući proračun.
Bušenje ili izrada novih otvora u nosivom armiranobetonskom zidu ne bi se trebali raditi proizvoljno. Prije zahvata potrebno je utvrditi položaj armature i instalacija te procijeniti utjecaj otvora na konstrukciju.
Kvalitetno izvedeni armiranobetonski zidovi osiguravaju stabilnost, čvrstoću i dugotrajnost objekta. Pravilno armiranje, betoniranje i izvedba prema projektu ključni su za sigurnost konstrukcije.
Odaberite stručnjaka za izvedbu armiranobetonskih zidova