Betonski bazeni — izgradnja, armiranje, hidroizolacija i završna obrada | Moj Majstor

Kako izgleda izgradnja betonskog bazena

Što dobivate

• Planiranje dimenzija, oblika i položaja bazena
• Pripremu iskopa, temelja i armiranobetonske konstrukcije
• Ugradnju cjevovoda, odvoda i bazenske tehnike
• Hidroizolaciju i završnu oblogu prema odabranom sustavu

Izgradnja betonskog bazena započinje planiranjem. Određuju se dimenzije, dubina, oblik, položaj bazena i način korištenja. Posebno se razmatra hoće li bazen biti pravokutan, slobodnog oblika, preljevni ili skimerski. Planira se i prostor oko bazena. Važno je unaprijed predvidjeti terasu, sunčalište, stepenice, tehničku prostoriju i pristup opremi. Prije iskopa potrebno je pregledati teren. Utvrđuju se vrsta tla, nagib, pristup mehanizaciji i mogućnost pojave podzemne vode. Posebno se provjeravaju postojeće instalacije. Na području iskopa mogu se nalaziti vodovodne cijevi, kanalizacija, električni kabeli, plinske instalacije ili druge podzemne instalacije. Njihov položaj treba utvrditi prije početka radova. Ne treba započeti iskop bez provjere postojećih instalacija. Kod kosog terena posebno se procjenjuje stabilnost iskopa. Ako postoji opasnost od urušavanja, potrebno je primijeniti odgovarajuće mjere zaštite iskopa. Ne treba ostavljati duboki iskop nezaštićen. Nakon iskopa provjeravaju se dimenzije i dubina. Posebno se kontroliraju projektirane kote dna i rubova. Ako se tijekom iskopa naiđe na mekano ili vlažno tlo, potrebno je procijeniti treba li ukloniti neodgovarajući materijal. Ne treba betonirati na nestabilnoj podlozi. Ako se pojavi podzemna voda, potrebno je organizirati odgovarajuću drenažu ili privremeno odvodnjavanje tijekom gradnje. Posebno treba spriječiti ispiranje tla ispod buduće konstrukcije. Nakon pripreme dna izrađuje se podložni sloj prema projektiranom sustavu. Podloga mora biti ravna i odgovarajuće nosiva. Nakon toga postavlja se armatura. Armiranobetonska konstrukcija bazena mora biti projektirana prema dimenzijama, obliku i uvjetima tla. Posebno se uzimaju u obzir sile koje djeluju na konstrukciju kada je bazen napunjen ili prazan. Konstrukcija mora podnijeti tlak vode s unutarnje strane i utjecaje okolnog tla s vanjske strane. Kod podzemne vode mogu nastati dodatna opterećenja na praznu bazensku školjku. Zato se stanje vode oko bazena mora uzeti u obzir pri projektiranju i izvedbi. Armatura se postavlja prema projektiranim detaljima.

Posebno se pazi na zaštitni sloj betona. Armatura ne smije biti naslonjena izravno na podlogu. Potrebno je osigurati njezin položaj tijekom betoniranja. Prije betoniranja ugrađuju se svi elementi koji trebaju biti zaliveni ili izvedeni kroz konstrukciju. To uključuje cijevi, prodore, odvode, skimmerske elemente, mlaznice, podne odvode i druge dijelove prema sustavu bazenske opreme. Posebno se planiraju mjesta za rasvjetu. Ne treba naknadno bušiti armiranobetonsku školjku bez provjere armature i hidroizolacijskog sustava. Cjevovodi se polažu prije betoniranja kada je to predviđeno projektom. Posebno se provjeravaju spojevi cijevi. Ako se cijev nalazi u betonu, kasniji popravak može biti vrlo zahtjevan. Zato je prije betoniranja korisno provesti odgovarajuću kontrolu i ispitivanje instalacije prema projektiranom sustavu. Nakon postavljanja armature i ugrađenih elemenata priprema se betoniranje. Beton mora odgovarati projektiranim zahtjevima konstrukcije. Posebno se pazi na konzistenciju, ugradnju i zbijanje. Beton se ugrađuje tako da se smanji mogućnost stvaranja šupljina i segregacije. Ne treba nekontrolirano dodavati vodu u betonsku mješavinu na gradilištu. To može utjecati na svojstva očvrslog betona. Tijekom betoniranja posebna pažnja posvećuje se spojevima. Ako se konstrukcija izvodi u više faza, radni spojevi moraju biti predviđeni i odgovarajuće obrađeni. Posebno se planiraju vodonepropusni detalji na mjestima gdje je to potrebno. Nakon betoniranja beton mora pravilno njegovati. Potrebno je omogućiti odgovarajuće uvjete za hidrataciju i razvoj čvrstoće. Ne treba prerano opteretiti ili obraditi konstrukciju. Nakon očvršćivanja betona pregledava se površina. Posebno se traže pukotine, šupljine, segregacija i druga odstupanja. Manja površinska nepravilnost ne mora značiti konstrukcijski problem, ali je prije hidroizolacije treba odgovarajuće sanirati. Ako se pojave veće pukotine ili prodori vode, potrebno je utvrditi njihov uzrok prije nastavka radova. Nakon završetka betonske školjke pripremaju se površine za hidroizolaciju. Površina mora biti čista, dovoljno ravna i bez labavih dijelova. Posebno se obrađuju kutovi, spojevi i prodori instalacija. Oštri prijelazi mogu zahtijevati odgovarajuće zaobljenje ili obradu prema sustavu hidroizolacije. Hidroizolacija se izvodi prema odabranom sustavu. Može biti cementna, polimer-cementna ili druga odgovarajuća hidroizolacija predviđena za bazene.

Posebno je važno koristiti sustav koji je namijenjen trajnom kontaktu s vodom i kompatibilan sa završnom oblogom. Ne treba kombinirati slučajno odabrane proizvode različitih proizvođača bez provjere kompatibilnosti. Prodori cijevi zahtijevaju posebnu pažnju. Oko prodora mora biti izveden odgovarajući vodonepropusni detalj. Posebno se obrađuju kutovi između poda i zidova. Ako sustav predviđa hidroizolacijske trake ili manšete, ugrađuju se prema uputama. Nakon nanošenja hidroizolacije poštuje se vrijeme sušenja i očvršćivanja. Ne treba prerano lijepiti završnu oblogu. Prije postavljanja pločica ili mozaika pregledava se hidroizolacijski sloj. Posebno se provjeravaju eventualna oštećenja nastala tijekom drugih radova. Ako je hidroizolacija probušena ili oštećena, potrebno ju je popraviti prije završne obloge. Nakon hidroizolacije ugrađuje se završna obloga. Betonski bazen može se obložiti keramičkim pločicama, mozaikom, posebnim bazenskim premazom ili drugim sustavom prikladnim za trajni kontakt s vodom. Odabir ovisi o konstrukciji, estetici i sustavu hidroizolacije. Posebno treba koristiti ljepilo i fugirnu masu namijenjene bazenima i uvjetima stalne vlage. Ne treba koristiti obične unutarnje materijale koji nisu predviđeni za bazensku primjenu. Kod mozaika se posebno pazi na ravnost podloge. Sitne nepravilnosti mogu biti vidljive kroz završnu oblogu. Kod keramike se planira raspored pločica prije početka lijepljenja. Posebno se određuju rezovi u kutovima i oko ugrađenih elemenata. Ne treba završavati vidljive površine slučajnim rasporedom rezanih pločica. Nakon lijepljenja poštuje se vrijeme potrebno za vezivanje. Fugiranje se izvodi odgovarajućom fugom. Posebno se obrađuju kutovi i prijelazi. U određenim detaljima može biti potreban elastični sustav umjesto krute fuge. Nakon završne obloge ugrađuju se ili dovršavaju bazenski elementi. To mogu biti skimmeri, povratne mlaznice, podni odvodi, usisni priključci, rasvjeta, stepenice i drugi elementi.

Posebno se provjerava nepropusnost spojeva. Ako je ugrađen preljevni kanal, potrebno je pravilno izvesti njegov pad prema sabirnom sustavu. Kod skimerskog bazena provjerava se visina skimmera u odnosu na završnu razinu vode. Pogrešna visina može utjecati na funkcioniranje bazena. Nakon građevinskih radova postavlja se bazenska tehnika. Tehnička prostorija treba imati odgovarajući pristup. Posebno se planiraju pumpa, filter, ventili, cjevovodi i sustav za obradu vode. Ako se koristi automatsko doziranje kemikalija, predviđa se odgovarajuća oprema i prostor za sigurno rukovanje. Ne treba skladištiti kemikalije uz nekompatibilne proizvode. Posebno se slijede upute proizvođača za skladištenje i doziranje. Cjevovodi između bazena i tehničke prostorije trebaju biti pravilno dimenzionirani. Predugi ili nepotrebno složeni vodovi mogu povećati hidrauličke gubitke. Posebno se provjerava položaj ventila kako bi servis bio moguć bez nepotrebnog pražnjenja sustava. Pumpa se postavlja na odgovarajuću podlogu. Posebno se provjerava pristup za servisiranje. Filter mora odgovarati volumenu bazena i predviđenom protoku. Ne treba birati opremu samo prema veličini bazena bez uzimanja u obzir cjevovoda i potrebnog protoka. Kod grijanja bazena može se ugraditi dizalica topline, izmjenjivač ili drugi sustav. Posebno se provjerava kompatibilnost s filtracijom i električnim napajanjem. Ako se ugrađuje toplinska pumpa, potrebno je predvidjeti dovoljan protok zraka oko uređaja i pristup za servis.