Mjerenje protoka dimnih plinova — stručni pregled, mjerenje vuče i sigurnost dimovodnog sustava | Moj Majstor

Kako izgleda mjerenje protoka dimnih plinova

Što dobivate

• Pregled uređaja i dimovodnog sustava prije mjerenja
• Mjerenje uvjeta strujanja dimnih plinova odgovarajućim instrumentom
• Provjeru vuče, tlaka i drugih relevantnih parametara prema sustavu
• Procjenu rezultata i preporuku za daljnju kontrolu ili servis

Mjerenje protoka dimnih plinova započinje pregledom uređaja i dimovodnog sustava. Utvrđuje se vrsta uređaja, energent, nazivna snaga i način priključivanja na dimnjak. Posebno se provjerava radi li se o peći, kaminu, kotlu, plinskom uređaju ili drugom sustavu. Zahtjevi mjerenja razlikuju se ovisno o vrsti uređaja. Prije mjerenja provjerava se stanje dimovodnog kanala. Dimovod mora biti prohodan, a priključci pravilno izvedeni. Ako postoje vidljiva začepljenja ili ozbiljna oštećenja, mjerenje ne može zamijeniti sanaciju takvog problema. Posebno se provjeravaju revizijski otvori, priključna cijev i završetak dimnjaka kada je dostupan. Provjerava se i dovod zraka potreban za rad uređaja. Nedostatak zraka može utjecati na rad uređaja i odvoda dimnih plinova. Određuje se mjerno mjesto. Mjesto mjerenja ovisi o konstrukciji uređaja i dimovodnog sustava. Mjerni otvor mora omogućiti reprezentativno mjerenje bez nepotrebnog utjecaja vanjskih uvjeta. Kod određenih uređaja mjerenje se provodi u predviđenoj mjernoj točki na dimovodnoj cijevi. Kod drugih sustava potrebna je drugačija pozicija prema tehničkoj dokumentaciji. Prije mjerenja provjerava se instrument. Koristi se odgovarajuća mjerna oprema koja je prikladna za parametar koji se mjeri. Instrument treba biti tehnički ispravan i prema potrebi kalibriran ili provjeren. Ovisno o sustavu mogu se koristiti uređaji za mjerenje tlaka, diferencijalnog tlaka, brzine strujanja ili drugih parametara. Važno je razlikovati izravno mjerenje brzine odnosno protoka od procjene protoka na temelju drugih izmjerenih veličina. Način mjerenja odabire se prema konkretnom sustavu. Uređaj se pokreće i dovodi u radno stanje prema uputama proizvođača.

Mjerenje se ne provodi nasumično pri bilo kojem opterećenju. Za usporediv rezultat uređaj treba raditi u uvjetima koji odgovaraju svrsi mjerenja. Kod nekih uređaja potrebno je postići stabilizirano radno stanje prije očitanja. Posebno se prati vrijeme potrebno za stabilizaciju parametara. Kada se sustav stabilizira, provodi se očitanje. Mjeri se relevantna vrijednost protoka, brzine ili tlaka prema konkretnoj metodi. Ako se mjeri vuča dimnjaka, bilježi se razlika tlaka između odgovarajućih točaka. Ako se mjeri protok, određuje se protok kroz presjek dimovodnog kanala prema primijenjenoj mjernoj metodi. Važno je uzeti u obzir dimenzije i oblik dimovodnog kanala. Kod nepravilnog presjeka mjerenje se može provoditi na više točaka kako bi rezultat bio reprezentativniji. Kod sustava s ventilatorom provjerava se rad ventilatora i njegov utjecaj na strujanje. Kod uređaja s prirodnim propuhom posebna se pažnja posvećuje uvjetima koji utječu na vuču. Vanjska temperatura, vjetar, visina dimnjaka i razlika temperatura između dimnih plinova i vanjskog zraka mogu utjecati na strujanje. Zato se rezultat mjerenja interpretira u kontekstu konkretnog sustava i uvjeta mjerenja. Kod mjerenja se mogu provjeravati i temperatura dimnih plinova te drugi parametri koji pomažu u procjeni rada uređaja. Ako je svrha mjerenja provjera izgaranja, mogu se mjeriti i koncentracije određenih plinova odgovarajućim analizatorom. Analiza sastava dimnih plinova zaseban je dio mjerenja i ne treba ga automatski poistovjetiti s mjerenjem protoka. Kod uređaja na plin posebno se može provjeravati sastav dimnih plinova prema zahtjevima uređaja i servisnog postupka. Takva mjerenja obavlja odgovarajuće osposobljena osoba s prikladnim analizatorom. Tijekom mjerenja promatra se stabilnost rezultata. Ako vrijednost značajno oscilira, potrebno je utvrditi uzrok. Oscilacije mogu biti posljedica promjene rada uređaja, vanjskih uvjeta, nestabilne vuče ili mjernog mjesta. Ne treba donositi zaključak na temelju samo jednog nestabilnog očitanja. Mjerenje se može ponoviti nakon stabilizacije sustava. Posebno se provjerava da mjerni otvor ne stvara lažno curenje dimnih plinova.

Nakon mjerenja otvor se mora pravilno zatvoriti odgovarajućim elementom. Ne smije ostati otvor kroz koji dimni plinovi mogu ulaziti u prostor. Ako je mjerni otvor dio trajnog sustava, mora biti izveden prema zahtjevima uređaja i dimovoda. Nakon završetka mjerenja provjerava se stanje dimovodne cijevi. Posebno se kontroliraju spojevi i mjesta oko mjernog otvora. Ako se pojavi čađa ili kondenzat, potrebno je utvrditi razlog. Kondenzat može nastati zbog temperature dimnih plinova, materijala dimovoda i uvjeta rada uređaja. Kod kondenzacijskih uređaja pojava kondenzata može biti očekivana, ali sustav mora biti projektiran i izveden za takve uvjete. Kod nekondenzacijskih sustava neželjeni kondenzat može ukazivati na problem koji treba dodatno provjeriti. Nakon mjerenja rezultati se uspoređuju s relevantnim tehničkim zahtjevima i podacima proizvođača kada su dostupni. Ne treba uspoređivati rezultat s proizvoljnim univerzalnim vrijednostima jer različiti uređaji i dimovodni sustavi imaju različite zahtjeve. Posebno se uzima u obzir vrsta goriva i način odvoda dimnih plinova. Ako rezultat odstupa od očekivanog, potrebno je utvrditi uzrok. Mogući uzroci uključuju začepljen dimovod, nepravilnu dimenziju kanala, nedostatak zraka za izgaranje, problem s ventilatorom, neispravan uređaj ili nepovoljne vanjske uvjete. Kod prirodnog propuha posebno se provjerava visina i stanje dimnjaka. Ako je dimnjak prohodan, ali je vuča nedovoljna, potrebno je dodatno analizirati sustav. Povećanje ili smanjenje protoka ne treba rješavati bez utvrđivanja razloga. Kod ventilatorskih sustava provjerava se rad ventilatora i eventualni filtri ili elementi koji utječu na protok. Kod uređaja s automatskom regulacijom provjeravaju se postavke prema uputama proizvođača. Ne treba samostalno mijenjati parametre uređaja izvan dopuštenog raspona. Ako je potrebno podešavanje plamenika ili drugih servisnih komponenti, to treba obaviti ovlašteni serviser. Nakon eventualne servisne intervencije mjerenje se može ponoviti. Posebno je korisno usporediti stanje prije i nakon servisa kada se utvrđuje uzrok problema.

Ako je problem bio posljedica začepljenja dimovoda, prvo se provodi čišćenje. Nakon čišćenja ponovno se provjerava prohodnost i prema potrebi ponavlja mjerenje. Ako je problem posljedica konstrukcijskog nedostatka, potrebno je izraditi odgovarajuće tehničko rješenje. Ne treba povećavati snagu ventilatora ili mijenjati postavke uređaja kako bi se prikrilo neodgovarajuće dimenzioniran dimovod. Nakon mjerenja provjerava se sigurnost prostora. Ako se tijekom rada pojavio neugodan miris ili sumnja na povrat dimnih plinova, uređaj se ne treba nastaviti koristiti dok se ne utvrdi uzrok. Posebno treba reagirati na povišene koncentracije ugljičnog monoksida kada se mjere odgovarajućim analizatorom. U takvoj situaciji prioritet je sigurnost prostora i otklanjanje uzroka. Detektor ugljičnog monoksida može biti dodatna zaštita, ali ne zamjenjuje stručni pregled. Nakon završetka mjerenja dokumentiraju se izmjerene vrijednosti, uvjeti mjerenja i vrsta uređaja kada je potrebno. Zabilježava se mjerno mjesto i korištena metoda ako se izdaje zapis ili izvještaj. Posebno se navodi ako su tijekom pregleda uočena odstupanja ili potreba za dodatnom intervencijom. Ako je potrebno, korisniku se preporučuje čišćenje dimnjaka, servis uređaja, pregled dimovoda ili drugi odgovarajući zahvat. Nakon intervencije mjerenje se može ponoviti radi provjere rezultata. Korisniku se objašnjava da protok dimnih plinova može ovisiti o uvjetima rada i vanjskim uvjetima, osobito kod sustava s prirodnim propuhom. Zbog toga se rezultat interpretira u odnosu na uvjete u kojima je mjerenje provedeno.