Virtualnu šetnju izrađuju specijalizirani 3D snimatelji/operateri (360 kamera, LiDAR/Matterport i slične platforme) ili timovi koji rade 3D vizualizaciju i digitalnu prezentaciju prostora. U uslugu ulazi snimanje lokacije, spajanje scena u interaktivni 3D obilazak, osnovna obrada (balans svjetla, čišćenje “rupa”), postavljanje navigacije i oznaka (hotspotovi), te isporuka linka/ugradbenog koda za web. Ovisno o cilju, virtualna šetnja može biti “as-built” prikaz postojećeg stanja (nekretnine, poslovni prostor, apartman) ili alat za projektiranje (provjera prostora prije adaptacije). Granica odgovornosti: virtualna šetnja nije izvedbeni nacrt niti zamjena za projekt, ali je iznimno korisna za pregled prostora na daljinu i jasnu komunikaciju. LSI pojmovi: 360 obilazak, 3D skeniranje prostora, digitalni tour nekretnine.
Najbolja virtualna šetnja je ona koja se brzo učitava, lako se navigira i realno prikazuje prostor bez “trikova” širokokutne perspektive.
Povezano pretraživanje: 360 snimanje prostora, fotografiranje nekretnina, 3D vizualizacija
Proces virtualne šetnje kreće dogovorom svrhe i publike: je li naglasak na prodaji/najmu, turističkoj prezentaciji, internom pregledu prostora ili dokumentiranju postojećeg stanja prije adaptacije. Ta razlika mijenja pristup. Za marketing želite čistu, prohodnu priču kroz prostor; za dokumentiranje stanja želite maksimalnu pokrivenost i detalje. U startu se usklađuje i gdje će se šetnja objaviti (web, oglasnici, društvene mreže) te trebate li ugradnju i kakvu razinu privatnosti.
Snimanje se radi po točkama (scan pointovima) koje se raspoređuju tako da kretanje bude prirodno i bez “skokova”. Dobar operater neće snimati samo sredinu prostorije, nego logične prijelaze: vrata, hodnike, raskrižja i ključne zone. Najčešći problem loših šetnji je “labirint” — korisnik se izgubi jer nema jasne rute i nema osjećaj gdje je ulaz/izlaz. Zato se već na licu mjesta razmišlja o narativu: kako netko prvi put ulazi, što želi vidjeti, kojim redom. Kod objekata s više etaža važno je jasno označiti stepenice i veze, a kod prostora s puno stakla i ogledala treba pažljivo birati pozicije kako ne bi došlo do “duhova” i spajanja scena s greškama.
Nakon snimanja slijedi obrada i spajanje u 3D obilazak. Tu se rješavaju tipični tehnički izazovi: razlike u ekspoziciji (jedna soba je tamna, druga previše svijetla), “rupe” u skenu, pogrešno spojene točke, neželjeni elementi (npr. oprema snimanja u odsjaju). Ako se radi platforma koja generira i tlocrtni prikaz, provjerava se je li geometrija smisleno rekonstruirana i je li kretanje glatko. Potom se dodaju oznake: info točke za zanimljivosti, usmjeravanje (npr. “pogledajte terasu”), ili praktične oznake (npr. gdje su instalacije, ako se koristi za projektiranje). Važno je ne pretjerati: previše hotspotova usporava iskustvo i djeluje napadno; nekoliko pametno postavljenih je dovoljno.
Virtualna šetnja mora raditi i na mobitelu, ne samo na velikom monitoru. Ako se učitava sporo, korisnik odustaje prije nego shvati vrijednost. Zato se provjerava brzina, navigacija i “logika” kretanja. U ovoj fazi se često korigiraju startna točka (prvi kadar), nazivi prostorija, strelice i vidljivost prijelaza. Dobro je imati i jasnu verziju bez suvišnih detalja, te po potrebi verziju s dodatnim oznakama za interne potrebe.
Najvažnije je definirati što točno dobivate: samo link na platformi ili i datoteke/ugradbeni kod, koliko dugo je hosting dostupan te tko upravlja postavkama privatnosti. Provjerite uključuje li isporuka osnovno označavanje prostorija i startnu točku, te koliko korekcija je moguće (npr. uklanjanje neželjenih scena, dodavanje oznaka). Kvalitetu prepoznajete po navigaciji: glatki prijelazi, logičan raspored točaka i jasna ruta bez “mrtvih krajeva”. Pitajte i kako se rješavaju osjetljive stvari: privatnost (osobe, dokumenti), refleksije u staklu/ogledalima i vrlo svijetli prozori. Ako je cilj prezentacija nekretnine, dogovorite da se prostor snima kad je uredan i svjetlosno povoljan; virtualna šetnja ne voli improvizaciju jer sve ostaje zabilježeno.
Najbolji test je “prvi posjet”: otvorite šetnju kao potpuni početnik—ako u 10 sekundi ne znate gdje ste i kamo dalje, treba doraditi rutu i oznake.
Ne baš. 360 fotografija je jedna panorama, dok virtualna šetnja povezuje više točaka u obilazak. Dobra šetnja daje osjećaj kretanja i odnosa prostorija.
Može pomoći kao pregled postojećeg stanja i komunikacija, posebno kad tim nije stalno na lokaciji. Ipak, za radove su i dalje potrebne precizne mjere i odgovarajuća projektna dokumentacija.
Neuredan prostor, premalo snimljenih točaka i loša kontrola svjetla (izgorjeli prozori, jaki odsjaji). Kad je ruta jasna i snimanje uredno, šetnja djeluje profesionalno i pouzdano.
Usluge izrade virtualne šetnje: tko sudjeluje, što dobivate i kako teče proces. Savjeti, kontrolna lista i FAQ za interaktivne i vizualno impresivne prikaze prostora, uz okvir trajanja i faze izrade.
Pronađite projektanta